/ 17
799
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Prije deset godina Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić pokrenula je ciklus koncerata klasične glazbe, koji je svojim nastupom svečano otpočeo Zagrebački kvartet, najstariji i jedan od najcjenjenijih komornih sastava u Hrvatskoj. Od tada do danas Zagrebački je kvartet održao kontinuitet svojih dolazaka u Slavonski Brod, barem jedanput ili dvaput godišnje upotpunjavajući koncertnu sezonu na radost svih ljubitelja glazbene umjetnosti.
Promjena člana ansambla donijela je novu svježinu i poletnost ansamblu te potvrdila dobar odabir nove Kvartetove "prve violine" - Sergeja Evseeva.
U suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Slavonski Brod, a u povodu obilježavanja 170 godina postojanja Matice hrvatske, KKD IBM u nedjelju je, 16. prosinca, ponovno pozvao Zagrebački kvartet u goste.
Prva violina Sergej Evseev
Pred publikom, koja je, na zadovoljstvo organizatora i izvođača, ispunila čitav prostor Crkve Presvetog Trojstva, Kvartet se ovoga puta predstavio u "novom" izdanju. Naime, nakon dugogodišnjeg vodstva Gorana Končara, na dužnostima prvog violinista i umjetničkog voditelja Kvarteta naslijedio ga je Sergej Evseev, inače koncertni majstor Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije. Ostale članove čine violinist Davor Philips, violist Hrvoje Philips i violončelist Martin Jordan.
Promjena uvijek donosi opasnost od prvotnog nesnalaženja, no, s obzirom da je riječ o vrsnim glazbenicima s već mnogo iskustva, promjena člana ansambla donijela je novu svježinu i poletnost ansamblu te potvrdila dobar odabir nove Kvartetove "prve violine".
Gostovanje u Slavonskom Brodu članovi Zagrebačkog kvarteta odlučili su programski prilagoditi, s jedne strane, klasicističko/romantičarskom kvartetskom repertoaru, te, s druge strane, predblagdanskom kontekstu. Ovakav kompromis je razumljiv, međutim uzrokovao je popriličan nesrazmjer u kvaliteti programa, a time i u izvođačkim dosezima, te također u kvantiteti programa. Jer skup korala i božićnih napjeva u obradama (točnije, aranžmanima) Zagrebačkog kvarteta, koje nisu otišle dalje od najjednostavnijih harmonizacijskih formula, činio se kao kakav drugi koncert u odnosu na ono čime su otpočeli večer.
Nakon Haydna i Brahmsa, splet božićnih korala
Prigodan božićni dio programa obuhvatio je obrade korala Martina Luthera, Joachima Neandera i Nikolausa Hermanna te korala Ehre sei Gott in der Höhe (poznatijeg kao Gloria in excelsis Deo), tradicionalnog napjeva O Tannenbaum i Tihe noći Franza Xavera Grubera. Da su ovaj repertoar ukomponirali u neku sadržajno kompaktniju i primjereniju te koncepcijski osmišljeniju koncertnu priču, dakle uz odabir djela iz glazbene literature s kojima bi mogli povući crvenu nit prigodničarskog ozračja, cjelokupan rezultat bio bi sigurno još upečatljiviji.
Ne umanjujući važnost svih članova ansambla, posebno valja istaknuti zaokružen, bogat i pun ton violista Hrvoja Philipsa, koji se i dalje potvrđuje kao jedan od danas najkvalitetnijih hrvatskih violista.
Članovi Kvarteta gostovanje su otpočeli izvedbom Gudačkog kvarteta u B-duru, op. 1 br. 1, Josepha Haydna, mladenačkog djela katkada i naivnog u strukturi, no s neupitnom svježinom klasicističkog zvuka i Haydnu svojstvenim smislom za glazbenu igru.
Uravnoteženost dionica i ljepota čistog tona su kvalitete koje su članovi Kvarteta u potpunosti unijeli među Haydnove note, pri čemu posebno valja istaknuti prekrasnu melodijsku liniju Adagia u izvedbi violinista Sergeja Evseeva te zaokružen, bogat i pun ton violista Hrvoja Philipsa, koji se i dalje potvrđuje kao jedan od danas najkvalitetnijih hrvatskih violista.
Slijedila je izvedba Gudačkog kvarteta br. 3 u B-duru, op. 67, Johannesa Brahmsa, kojom su članovi Zagrebačkog kvarteta pokazali razna Brahmsova glazbenička lica, posebno vrijedne rezultate postigavši u zaigranom trećem i skladateljevim varijacijskim majstorstvom oblikovanom četvrtom stavku.
Dolaskom novog prvog violinista Zagrebački kvartet dobio je novi zamah, novu zvukovnu kvalitetu. Nadamo se da će ju opravdati i nastaviti razvijati, jer 2019. godina nije tako daleko, godina u kojoj će ansambl napuniti stotu.