SLAVONSKI BROD - Prije gotovo godinu dana rodile su se prve zamisli, a potom krenuli i prvi koraci u osmišljavanju projekta, koji je svoju realizaciju ostvario ove srijede, 3. listopada, uoči blagdana sv. Franje Asiškog. Riječ je o glazbenom projektu nazvanom Večer franjevačkih skladatelja, čiju su organizaciju zajedničkim snagama preuzeli Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Glazbena proizvodnja HRT-a i Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić iz Slavonskog Broda, a u izvedbenom ju pogledu realizirali članovi Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića, uz Pavla Mašića za orguljama i petoro vokalnih solista, inače članova Zbora HRT-a (Ivana Garaj Korpar, sopran, Monika Cerovčec, sopran, Martina Matić-Borse, alt, Marko Pletikosa, tenor, Mladen Klepo, bas).

Među najistaknutije franjevačke skladatelje povijesno-glazbena istraživanja ubrajaju Kamila Kolba, Fortunata Pintarića i Miroslava Grđana, čije stope nastavljaju slijediti i neki današnji franjevci, poput Sebastijana Golenića, gvardijana Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu.

Želja je bila ukazati na postojanje neraskidive veze franjevaca i umjetnosti, napose glazbene umjetnosti koju su franjevci njegovali i stvarali od svog dolaska na ova područja. Djelujući kao orguljaši, skladatelji i pedagozi, neki među njima ostavili su osobitog traga u hrvatskoj glazbenoj povijesti, ostvarivši zamjetne umjetničke dosege.

Odabir maestra Kranjčevića

Među najistaknutije franjevačke skladatelje povijesno-glazbena istraživanja ubrajaju Kamila Kolba, Fortunata Pintarića i Miroslava Grđana, čije stope nastavljaju slijediti i neki današnji franjevci, poput Sebastijana Golenića, današnjega gvardijana Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu, domaćina mnogih koncertnih događaja u ovom gradu, ali i, ne zaboravimo, osobe koja je pružala svesrdnu podršku projektu obnove povijesnih orgulja u Crkvi Presvetog Trojstva.

Pretraživši i odabravši adekvatnu literaturu maestro Kranjčević, koji je prošle godine svečano proslavio pola stoljeća umjetničkog djelovanja, predstavio je brodskoj publici raznolikost zvuka kakvu kombinacije raspoloživih izvođača mogu u ovakvoj prigodi ponuditi. Večer je otpočela pjevom zbora sa crkvenog kora uz orguljsku pratnju, dočaravši i suptilnost i moćnost vokalnog zvuka koji se razlijevao akustički izvanrednim prostorom crkve, pri izvedbi Pintarićeve Ja vjerujem, ja se ufam te Kolbovih Hvalite Gospoda i Neporočna si. Stanka u iščekivanju silaska glazbenika s kora u prednji dio crkve mogla je biti, ali nažalost nije bila, izbjegnuta kakvom orguljskom skladbom, kojima obiluju opusi sviju četvorice skladatelja. Propust je to organizatora, koji se nepotrebno dogodio.

Izvedbom Kolbove Veritas mea zboru se pridružio i orkestar te u takvom sastavu, uz orgulje i izdvajanje iz zbora pojedinih solista, nastavljene izvedbe Grđanovih djela Coram Sanctissimo i Magnificabitur, donijevši u prostor Crkve Presvetog Trojstva zvuk koji tako rijetko imamo priliku čuti na brodskim koncertima - topao i privlačan zvuk harfe. Golenićev Psalam 63 ostavio je zbor samim, bez pomoći instrumenata, te pokazao ljepotu i moćnost zbornog a cappella pjevanja. Iako bi zbor još mogao raditi na čistoći i pažljivosti zapjeva, posebno u muškim dionicama.

Te večeri nije slavljen samo jedan vjerski blagdan. Mnogo je važnije da je te večeri glazbena publika Slavonskog Broda, koje nije nedostajalo, slavila hrvatsku glazbenu baštinu.

Glazba živim slikama

Kulminacija večeri bila je glazbeno-scenska izvedba Kolbovog Križnog puta, u kojoj su, osim glazbeničkog korpusa, sudjelovali Petra Radošević, Mateja Ivanković, Emil Kuzminski i Bojan Valentić (solisti baleta Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija), Lana Galić (članica Brodskog studija za moderni i klasični ples Brodski leptirići) i učenici Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića iz Slavonskog Broda, u koreografiji Ljiljane Gvozdenović. Minimalnim i prostoru prilagođenim scenskim pokretom oni su nastojali dočarati temelje priče križnog puta, koje je oglazbio Kamilo Kolb (koji je djelo opisao kao "glazbu živim slikama").

Iako treba pohvaliti njihova nastojanja, činjenica je da je ponavljanje istih scenskih formula u, dakako, skučenom prostoru igre rezultiralo zamornošću u izvedbi, inače, vrlo korektno orkestriranog Kolbovog djela za obou ili klarinet, rog, gudački orkestar i klavir (u ovom slučaju orgulje). Lijepo je sudjelovati, no čak je i najmanje sudjelovanje važno kvalitetno osmisliti.

Svečanim tonom Slave, stavka iz mise Na čast Presvetom Trojstvu, Sebastijana Golenića zaokružena je večer u kojoj, unatoč nekim malim koncepcijskim primjedbama, nije slavljen samo jedan vjerski blagdan. Mnogo je važnije da je te večeri glazbena publika Slavonskog Broda, koje nije nedostajalo, slavila hrvatsku glazbenu baštinu. To je nešto u čemu još uvijek na nacionalnoj razini, u smislu sustavne brige, oskudijevamo. Zbog toga je ovaj projekt, koji je s istim ciljem sjedinio tri velika organizatora, od dragocjene vrijednosti.