POŽEGA - U požeškom Gradskom muzeju otvorena je izložba iz Republike Češke, "Barun Trenk, novo lice legende” koja prikazuje jedinstvene rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka i vjernu rekonstrukciju jedne povijesne osobe, piše Slavonski.hr. Nastala je u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt.

Izložba o barunu koji je europski brend za mnoge slavonske i europske gradove koji su, na neki način vezani uz njega, njegovu obitelj ili ratno djelovanje, došla je u Požegu zahvaljujući suradnji Muzeja grada Brna, Povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege i požeškog muzeja.

- „Barun Trenk, novo lice legende” nudi dosad nikada iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela. - naglasila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega, Mirela Pavličić Hein.

Tijelo ovog avanturiste, kockara, konfliktnog ali izvrsnog vojnika koji je preživio 14 ranjavanja i navodno pobijedio u čak 102 dvoboja te na koncu lišen slobode skončao u tamnici, fotografski je i fotogrametrijski obrađeno. Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu.

- Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka jedinstvena je po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću. Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. - pojasnila je muzejska pedagoginja, Ljiljana Marić.

Zadovoljstvo što je izložba takvog značaja i kulturološke vrijednosti stigla u Požegu, prigodnim je riječima izrazio gradonačelnik Darko Puljašić. - Početkom 2018. godine požeška udruga „Trenkovi panduri" obratila mi se s idejom i kontaktom u Brnu upravo vezano uz realizaciju ove izložbe. Ideju sam objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili goste iz Češke Republike i povezali ih s Muzejom. Danas imamo ovdje jedinstvenu izložbu o jednom, po mnogo čemu posebnom čovjeku. Ali po meni, on je poseban ponajviše zbog jednog razloga – dok je bio plemić, svirao violinu i govorio sedam jezika, dok je bio primjer obrazovanog čovjeka, ali i pustopašna baraba i ratnik – iza njega su stajali naši Slavonci, Trenkovi panduri. Trudit ćemo se graditi ovu priču o barunu Trenku i kroz turizam, na suvremeni način, ali oslanjajući se na bogatu povijest, na koju doista možemo biti ponosni. - naglasio je gradonačelnik Puljašić.

Posjetitelje izložbe i goste prigodnim riječima pozdravio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. - Nisam povjesničar i ne mogu govoriti o Trenku kako govore povijesni dokumenti, ali baruna Trenka obožavam kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik. Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije dvjesto i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen biti dobra duša već mora biti uspješan na bojištu. Zato su Trenkovi panduri pronijeli slavu diljem Europe, a i danas to čini naša povijesna postrojba jednakom mjerom. Kako bi nastavili tradiciju, njegovali povijest i razvijali kulturu, Grad i Županija poduzimaju i primjerene aktivnosti. Ponosan sam što smo kao Županija kupili i dvorac u Trenkovu koji će biti prostor gdje ćemo ponovo prezentirati lik i djelo baruna Trenka. - rekao je župan Tomašević.

Izložbu je svečano otvorio gost dr. sc. Aleksandar Bučinski, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest i počasni član Povijesne postrojbe Trenkovi panduri Požega, koji se tom prilikom obratio nazočnima. - Barun Franjo Trenk je nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla, Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene, ali koje, usprkos tome, uporno vode svoj život. Gotovo bi se moglo reći kako se ne vidi čovjeka od priče jer, u historiografiji, hrvatskoj i svjetskoj, još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna -Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se, evo zasluženo, vratio kući u Slavoniju. - rekao je dr.sc. Bučinski.

Izložba u Požegi ostaje otvorena od 29. veljače, a nakon Požege gostovat će u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu.