AP/SBplus
65
Prikaza
0
Komentara
NOVA GRADIŠKA - Nakon Slavonskog Broda, u galerijski prostor Doma kulture Nova Gradiška 6. studenoga stigla je izložba „Realizam ćorava sokaka vol. VIII” slikara i ilustratora Mislava Lešića Đurakova.
Organizacija izložbe ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija te Grada Nova Gradiška.
Mislav Lešić Đurakov (1991., Županja), poznat i pod umjetničkim imenom Lord Čardak, magistar je slikarstva. Sudjeluje na brojnim grupnim i samostalnim izložbama, od kojih izdvajamo: Erste Fragmenti IX u HDLU-u, Zagreb; Bridges: Nova slika u Laubi, Zagreb; Realizam ćorava sokaka u Galeriji Praktika, Split. U nakladničkoj kući Fraktura radio je kao umjetnički direktor.
Iako živi i stvara u Zagrebu, Lešić Đurakov je svojim radom čvrsto povezan s rodnim krajem - Šokadijom. U svojim Bošnjacima već petu godinu zaredom organizira Festival suvremene šokačke avangarde „Realizam ćorava sokaka”, projekt koji okuplja umjetnike, glazbenike i performere s ciljem reinterpretacije slavonske tradicije kroz suvremenu umjetnost.
Osim slikarstvom, Lešić Đurakov aktivno se bavi i grafičkim dizajnom te glazbom, čime dodatno proširuje svoje likovno istraživanje Šokadije. U glazbi, kroz bend „Ukleti dukat“, spaja tambure i psihodelični rock, stvarajući nove, neistražene zvukovne pejzaže.
- Sva moja bavljenja su i međusobno prožeta, tako da to sve čini jedan perpetualni ciklus gdje kroz druge medije osvježavam svoj pristup i razmišljanje. - naglašava Lešić Đurakov za Heritage Croatia | Intervju - Mislav Lešić Đurakov: Šokadija kao umjetnički izazov
Središnje teme njegova opusa vezane su uz povratak korijenima – dom, selo, obitelj i Slavoniju – ali i uz univerzalna pitanja ljudskog postojanja. Kroz slike, ilustracije, plakate i murale, Lešić Đurakov bilježi ono što nestaje: posljednje tragove istinskoga šokačkog života, običaja i ljudi koji ga utjelovljuju. Upravo zato njegov rad ima i snažnu dokumentarističku, ali i emotivnu dimenziju – slikar nastoji „uhvatiti slikom“ duh i ljepotu života koji polako odlazi u zaborav. - obrazlaže Iva Körbler.
- Slavonija, iako možda najbogatija po kvantiteti etnografske baštine i običaja, ostala je nekako na repu zbivanja, kao da je slika sela i seoskih običaja protjerana u ropotarnicu tzv. hrvatske naive. - piše Körbler.
Simptomatično dalje promišlja o tome kako živimo u vremenima kada se ''stranci sve više zanimaju za naše slavonske kuće i bašte, voćnjake, njive i šume''.
Ipak, ne zaboravlja istaknuti kako su mlađe generacije svjesne važnosti njegovanja kulturne baštine te da upravo na primjeru Lešića Đurakova vidimo da postoji naraštaj mladih ljudi koji kroz vlastiti kreativni potencijal rade na osvještavanju šire zajednice o vrijednosti Slavonije.
***
Unatoč novim vremenima, Lešić Đurakov postaje ogledalo svima nama. Podsjetnik je da svako doba nosi vlastita postignuća i da je svaki naraštaj dužan stvarati spoj starog i novog kroz ono što nam je zajedničko: ljubav prema zavičaju i stvaralačku strast.
Očito je da se ljubav prema bogatom tradicijskom nasljeđu može roditi tek kroz ljubav prema sebi - onoj koja uključuje svijest o vlastitoj vrijednosti, potencijalu i vještinama.
Ne možemo dati ono što nemamo. Ako sebe ne vidimo kao one koji vrijede i imaju što ponuditi ovim zlatnim slavonskim krajevima, tada ne možemo istinski ni čuvati ni obnavljati ono što smo naslijedili.