Kroz umjetnost je autorica pronašla brojne životne spoznaje koje je spremno podijelila s onima koji njezina djela promatraju.
NOVA GRADIŠKA - U Gradskom muzeju Nova Gradiška 11. studenog 2025. otvorena je izložba ''Brownovo gibanje'' likovne umjetnice Jelene Perić.
Ivana Barišić / PlusPortal
Prisutne je pozdravio ravnatelj Gradskog muzeja Nova Gradiška Miroslav Pišonić. Kratak osvrt na crteže autorice dao je prof. Zlatko Kozina.
Jelena Perić diplomirala je na slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1984. godine. Djeluje u području vizualnih umjetnosti. U svom umjetničkom radu koristi različite medije: slike, fotografije, objekte, prostorne instalacije. Živi i radi u Zagrebu.
Simptomatična je to izložba ne samo zbog same instalacije, već i zbog činjenice da se autorica nakon četiri desetljeća vraća u Novu Gradišku - grad u kojem je prvi put javno izlagala svoje radove.
Ivana Barišić / PlusPortal
- Tada, davne 1984. godine, kao mlada diplomantica zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, sudjelovala sam na likovnoj koloniji na Strmcu, na preporuku svog profesora i akademika Ferdinanda Kulmera, koji je okupljao najperspektivnije studente kako bi ih potaknuo na dijalog i razmjenu iskustava. - prisjetila se Perić.
Od psihograma do monokromije: put oslobađanja u stvaralaštvu
Nekakav krug oko Nove Gradiške se zatvorio, kaže autorica, uvodeći nas potpuno drugačijim unutarnjim iskustvom i zrelim autorskim glasom u određene faze svog likovnog stvaralaštva.
- Crteži iz 1984. bili su težnja za vlastitim izrazom kroz 'psihograme' - vizualne zapise unutarnjih stanja. No, s vremenom dođete do granice kad sve postane rutina, više vam ne pruža zadovoljstvo. Tražite svojevrsno onostrano iza tih trenutnih emocionalnih i mentalnih impulsa. - kazala je Perić.
Ivana Barišić / PlusPortal
Monokromno slikarstvo pojavljuje se kao odgovor na tu potragu. U njemu umjetnica pronalazi osjećaj slobode i smirenja.
- Za razliku od crteža, gdje linija može označavati borbu ili sukob, monokromija mi je pružala prostor bez granica i konflikta. Taj “bezgranični prostor” je čista površina koja je na mene djelovala meditativno, prostor u kojem se emocije ne prikazuju, već pročišćuju. - ističe.
Brownovo gibanje: između znanstvene analogije i simbolike života
U sklopu ove izložbe autorica se vratila crtežima u jednom novom iskoraku nalazeći im polazište u fizici - fenomenu Brownovog gibanja u kojem se čestica nasumično kreće unutar nekog medija sudarajući se s njegovim česticama i neprestano mijenjajući smjer.
- Do sada se nije istraživalo upravo medij u kojem se to gibanje odvija. Postavlja se pitanje: diktira li medij - okruženje - naše gibanje, ili se ono događa slučajno, spontano? - pita se Perić nudeći perspektivu kojom crtež promatra kao prostor ispitivanja slobode i predodređenosti.
Ivana Barišić / PlusPortal
''Crtež nije znanstvena teorija, već simbol života'', uspostavlja Perić paralelu gibanja čestica s društvenim kretanjima dodatno produbljujući značenje izložbe.
- I društvo se kreće nepredvidivo, mijenjajući smjer i mi ne znamo iz kojeg razloga se prvo giba u jednom smjeru, pa se odjedanput okreće nečemu sasvim drugom. - naglašava.
Linije su tragovi postojanja, reći će autorica. I treba se prepustiti tim gibanjima koje iza sebe, gledajući unatrag - ostavljaju logiku.
- Život rijetko slijedi savršeno planiranu liniju. Nema potpunog mirovanja: čak i kada se čini da je sve tiho, u prividnoj stagnaciji sve je ipak u pokretu. Prihvaćanje kaosa svakodnevice donosi spoznaju da se kroz dulje razdoblje u njemu može otkriti smisao i sklad. Meni je logika ljepota. - obrazlaže Perić.
Ivana Barišić / PlusPortal
Suvremena umjetnost ne traži masu, već otvorenog pojedinca
Suvremena umjetnost ne nailazi uvijek na plodno tlo u razumijevanju. Iako svatko ima svoj interes, ističe autorica, svi smo pozvani uložiti određeni napor za razumijevanjem nečijeg rada, što je izvrsna prilika za učenje o svijetu oko sebe.
- Često me je privlačilo ono što ne razumijem. To je tražilo od mene da i pročitam o tome, da istražim nova područja i nove vidike i intimno bih se puno bolje osjećala s nečim novim. Učim tako i prihvatiti drugoga i ono što ne razumijem. - ističe Perić dodajući da zatvorenost prema novom vodi unutarnjem nezadovoljstvu, osjećaju besmisla.
Suvremena umjetnost i umjetnost uopće - ne traži „masu“, nego pojedinca koji je spreman reagirati, promisliti, otvoriti se. Dovoljno je, kaže, da jednu osobu potaknete, dvije osobe. To je dovoljno da postojite. - poručuje.
**
''I sve će stvari biti dobre: i sve će stvari biti dobre; i svi načini kako se stvari događaju bit će dobri!'' (Julijana iz Norwicha, ulomak iz osvrta Kozine na rad autorice)
