ZAGREB - Ivana Brlić Mažuranić, gotovo osamdeset godina nakon smrti, konačno je dobila sabrana djela kakva je oduvijek željela, u izvornom obliku, bez zadiranja u jezik i stil za koje njezini nakladnici uglavnom nisu imali sluha – izjavio je jučer u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu urednik tog filološkog pothvata Vinko Brešić prilikom predstavljena zadnje knjige kritičkoga izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić "Bibliografija – Izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903-2014)", piše Novi list.

Sabrana djela objavljena su u izvornom obliku, bez zadiranja u jezik i stil autorice, za što nakladnici uglavnom nisu imali sluha.

Ona je još uvijek najpoznatija hrvatska književnica. Riječ je o opusu od 46 pjesama, 30 priča, 10 bajki, devet basni, dva romana i 31 članak, objavljenih u devet autorskih knjiga tijekom njezine 35-godišnje karijere kroz koju je dokazala da se spisateljska služba slaže s dužnostima ženskim, kazao je Brešić i najavio sljedeći izazov – priređivanje autoričine rukopisne ostavštine, što bi do kraja godine moglo rezultirati i prvom knjigom dnevničko-memoarske proze Ivane Brlić Mažuranić.  

Predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, istaknuo je izniman podvig matičinog Ogranka u Slavonskom Brodu koji je nadišao regionalne okvire.  

– Ovaj projekt ima veliki nacionalni značaj i s njim bi se jamačno ponosili i svjetski poznati izdavači, naglasio je Damjanović.

U više se navrata tijekom promocije govorilo o nasilnim jezičnim intervencijama izdavača u autoričino djelo te je kao kategorički imperativ istaknut citat akademika Damjanovića – "jezik pisca ne smije se dirati nikada i niti na jednoj razini". Tog se filološkog principa držao Berislav Majhut čije je izdanje "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" iz 2010. godine promijenilo ključ čitanja najpopularnijeg hrvatskog romana jer je napokon objavljen onakvim kakvim ga je autorica zamislila i rukopisno fiksirala, a ne kako su ga izdavači falsificirali, da bi tako jedan izvorno realistički dječji roman bio pretvoren u bajku.  

– I još gore – šegrt Hlapić je postao miš kakvim ga uglavnom danas poznaju djeca koja sve manje čitaju Ivanu Brlić Mažuranić jer se njezin rukopis smatra preteškim za školsku lektiru – konstatira Majhut, dodajući da je zadnji čas da ova velika književnica dobije zasluženo mjesto u korpusu nacionalne (dječje) književnosti.  

Suradnica na petom svesku Ana Batinić kazala je kako se nada da će za sve istraživače opusa Ivane Brlić Mažuranić ova bibliografija, a posebice njezina računalna inačica, biti nezaobilazna referentna točka. Prvi svezak "Pjesme i priče" izašao je 2011. godine, "Romani" su objavljeni godinu ranije, treći dio, "Bajke i basne", pojavio se također 2011. godine, a četvrti svezak "Članci" objavljen je 2012. godine.