Specifični medij odredio je ovu jedinstvenu zbirku kakvoj u Hrvatskoj nema ravne.Potrebno je vrijeme i napor nekoliko generacija da se stvori ono što je danas tek zbirka a sutra već postaje nacionalna povijesna baština.
SLAVONSKI BROD - Izložba 38. saziva akvarelističke kolonije „Sava", otvorena sinoć u prostoru Galerije Ružić, ljubiteljima likovnosti predstavila je akvarele nastale prošle godine uz Savu, u sjeni drveća i posavskih pejzaža u slikarskoj interpretaciji Freddya Krupe, Branimira Dorotića, Marine Stoponja, Benedikte Vilenice, Josipe Čamber, Andreja Tomića, Leonarda Dokše i Jadranke Mlinar, koje je, kao i svake godine, odabrao Umjetnički savjet u sastavu Nikola Albaneže, Milan Bešlić, Romana Tekić i Branimir Pešut. Intencija je, kažu, da svaki saziv donese nove ljude da bi se mreža slikara proširila i da bi radovi bili što raznovrsniji.
Koncept Kolonije Sava se nije promijenio osim terminski, zbog klimatskih uvjeta, podsjeća ravnateljica Galerije umjetnina Romana Tekić, a ove je godine puno mladih slikara i žena u sazivu što najavljuje obećavajuće osvježenje i rad u jednoj od najstarijih likovnih tehnika koja zahtjeva nesporno zanatsko znanje i vještinu.
Upravo je Slavonski Brod ishodište Kolonije Sava, započete prije 38 godina na inicijativu Krunoslava Kerna, Hame Fajzića, Đurđe Vilagoš...,sa pet slikara prvog saziva, da bi do danas njezin fundus izrastao na preko tisuću radova čineći jedinstvenu zbirku savske kolonije koju krase zvučna imena slikarskih velikana, poput Murtića, Sedera, Kuliša, Vrkljana, Veže, Kesera, Labaša, te domaćih snaga, Ćosića, Kerna, Golla i drugih koje bi poželjela svaka muzejska ili galerijska institucija.
"Specifični medij odredio je ovu jedinstvenu zbirku kakvoj u Hrvatskoj nema ravne. Velike i brojne zbirke ne nastaju preko noći. Potrebno je vrijeme i napor nekoliko generacija da se stvori ono što je danas tek zbirka a sutra već postaje nacionalna povijesna baština" kazao je Branimir Pešut, autor postava izložbe i svojevrsni voditelj kabineta akvarela koji je pod zaštitom Ministrastva kulture RH. Zbirka je registrirana jer ne postoji slična zbirka u Hrvatskoj i jer nitko tako sustavno ne poklanja pažnju i interes mediju akvarela.
Svima je znano da je riječ o zahtjevnom mediju koji traži sigurnu ruku, sabranost, brzinu jer se greške ne mogu ispravljati pa je tim više izazov slikanja akvarelom veći.
Pešutov prethodnik, Predrag Goll, znao je reći kako Brod ima apsolutno najjaču zbirku akvarela, a bez fundusa kolonije Sava - nema ni najskromnije povijesti suvremenog hrvatskog akvarela. Zahvaljujući Koloniji, Brođani su senzibilizirani za medij akvarela više nego u drugim mjestima.
Prošlogodišnja sudionica Kolonije, kiparica Josipa Čamber, okušala se i u mediju akvarela i kaže kako postoji sličnost jer je podjednako zahtijevan kao i glina. "Osim toga kod akvarela morate u trenutku reagirati, tako je najlepršaviji, najsvježiji, a to možemo usporediti s glinom kod koje se također mora brzo reagirati, ne može se previše popravljati" kazala je Josipa.
Da Akvarelistička kolonija Sava ima kontinuitet, ali i potencijal za jačanje, pokazat će i ovogodišnja ekipa u sastavu Marko Šošić, Željko Subić, Ivan Bogović, Toni Franović, Helena Ramljak, Ivana Škvorčević, Ivica Kurtz, Josipa Čamber, Iva Karla Habus i Milan Pavlović, koji će upijati pejzaže Poloja i Paljevina, a njihove akvarele brodska će publika vidjeti slijedeće godine.
