Skitnička životna priča Ivana Kladarića predstavljena sinoć u slavonskobrodskog Gradskoj knjižnici kroz knjigu Promašeni život nikog nije ostavila ravnodušnim i nezainteresiranim.
SLAVONSKI BROD - Knjigu upečatljiva naziva 'Promašeni život' u petak navečer u Gradskoj je knjižnici predstavio Ivan Kladarić. Rođen je 11. lipnja 1946. godine u Beravcima kao šesto dijete u zemljoradničkoj obitelji. Putovao je i povremeno radio u bivšoj državni i mnogim europskim zemljama, a u zrelim je godinama izgubio vid. Danas živi u Beravcima. U knjigu je ulio svoja sjećanja i uspomene.
Ž.G.
- Skitnička priča Ivana Kladarića nikog ne ostavlja ravnodušnim i nezainteresiranim. Mada taj mini-roman nema stilističku i književno-teoretsku vrijednost u smislu načina i stila pisanja u ja formi, neupitno posjeduje zanimljivu i uzbudljivu narativnu priču pustolova koji u starosnoj dobi i slijep okajava način života koji je živio. - poručio je u predgovoru profesor Ivan Vrljić.
Učenik Glazbene škole Marko Barukčić izveo je skladbu na braču te tako uljepšao sinoćnje predstavljanje te posebne knjige.
Knjigu je izdao Ogranak Matice hrvatske u Čitluku, a o njoj su dosad govorili brojni književnici.
- Ivan Kladarić je stavio pred nas svoje memoare opisujući djetinjstvo iz svog rodnog sela Beravci koje se nalazi između Male i Velike Kopanice u Slavoniji. Radeći i živeći neurednim životom u jednoj situaciji zamalo nije izgubio život. To ga je dovelo do toga da je odbacio alkohol i da živi mirnim životom u selu Beravcima. - otkrio je o knjizi i Kladarićevu životu profesor i književnik Marijan Mandić.
Ž.G.
A evo što je o romanu zapisala urednica i recenzentica
Miljenka Koštro: „Autor se u pisanju koristi povijesnim događajima i osobama, slijedi političke prilike i neprilike tog minulog (ne)demokratskog vremena. Okusio je i višemjesečnu gorčinu Golog otoka. Bili su to mučni dani iscrpljivanja i torture nad zatvorenicima. Ni poslije ovoga iskustva nije se odrekao svojih avanturističkih ambicija. Iz njegovih lijepo oblikovanih rečenica izvire ogoljena stvarnost i njegova unutarnja potreba za stalnom promjenom. Iako ova priča nema sve karakteristike romana, ipak ću je nazvati kraćim, pustolovnim romanom. Nedostaje tu snažnija karakterizacija nekih sporednih likova, kao i opisa, ali i on sam nije uobičajeni pustolov. Uglavnom, napisan je u ja formi, bogatim rječnikom, hrvatskim standardnim jezikom. Čitatelja vješto vodi stazama znatiželje, zavodi kolopletom zbivanja i dinamikom kojom se događaju. Njegov put je bio nepredvidiv i dug, ali je ipak spoznao da je činio ludosti i shvatio da se vrtio u krug.”.
Brođani su sinoć imali priliku iz prve ruke čuti priče iz Kladarićeva života, a svi koji knjigu žele pročitati, mogu je pronaći u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu koja je, uz ravnateljicu Ružicu Bobovečki, ugostila sve željne kulture i druženja.
Ž.G.
