Udruga 'Prijatelji životinja' oglasila se inicijativom smanjenja i konačne zabrane kolinja na seoskim gospodarstvima te ukazala na negativne aspekte čina. Naglasili su kako je najveći problem nedostatak kontrole pridržavanja zakona, što dovodi do velikih kršenja propisa o dobrobiti životinja.
SLAVONSKI BROD - U hrvatskih klaonicama je tijekom 2023. zaklano nešto više od milijun svinja, dok je broj onih zaklanih u domaćim gospodarstvima veći od milijun i pol. Na privatnim i domaćim gospodarstvima zaklano je tako 460 tisuća svinja više nego u klaonicama, izvještava udruga ‘Prijatelji životinja.’ Prema Pravilniku o zaštiti životinja pri usmrćivanju dopušteno je klanje izvan klaonica za potrebe vlastitog domaćinstva, uz uvjet da uključuje omamljivanje penetrirajućim pištoljem. Klanje smiju obavljati isključivo osposobljene osobe kako bi se izbjeglo fizičko zlostavljanje i nepotrebna patnja životinja.
Najveći problem klanja u dvorištima je nedostatak kontrole pridržavanja zakona, što omogućuje velika kršenja propisa o dobrobiti životinja. Brutalne metode koje se često primjenjuju protive se odredbama Pravilnika, no krivnju je u takvim slučajevima teško dokazati. Udruga ‘Prijatelji životinja’ zalaže se za zabranu kolinja na seoskim gospodarstvima, što je, unatoč snažnoj kulturnoj povezanosti s ovim činom, objašnjeno paralelom s ukidanjem ropstva – udruga ističe kako se tradicije mogu mijenjati bez ugrožavanja ekonomije.
Svinje su društvene, inteligentne životinje koje posjeduju kognitivne sposobnosti, suosjećanje i dugotrajno pamćenje. Iako mogu živjeti do 24 godine, najčešće dožive samo jednu. Patnja svinja tijekom klanja predstavlja moralni i etički problem – životinje cvile, otimaju se, obavljaju nuždu od straha, a mnoge prvi i posljednji put vide travu i svjetlo tek prilikom odvođenja na klanje.
Iako je svinjokolja duboko ukorijenjena u slavonskoj tradiciji, posljedice te prakse nisu prepoznate kao zdrave. Proizvodi poput kulena, kobasica i šunke klasificirani su kao kancerogeni, a njihova konzumacija povezuje se s povećanim rizikom od raka crijeva. Udruga poziva na konzumaciju biljnih zamjena za meso i izražava nadu da će se ova okrutna tradicija s vremenom odbaciti radi zdravlja ljudi i dobrobiti životinja.
Za većinu Slavonaca, ipak, ovakvi savjeti i upute nisu prihvatljivi. Nijedna njihova fešta ne prolazi bez suhomesnatih proizvoda, a svinjokolja je dan-danas tradicija koje se ne žele odreći. Ipak, neminovno je da će i ona izumrijeti kroz nekoliko desetljeća - ne zbog inicijative Prijatelja životinja, nego zbog modernizacije i novog vremena u kojemu živimo, a koje iz korijena mijenja i Slavoniju.
