Broj učenika na početku školske godine 2013./2014. smanjen je s 327.204 na 300.528 na početku tekuće školske godine ili za 8,2 posto.
POŽEGA / SLAVONSKI BROD - Od ulaska Republike Hrvatske u EU ostvareni su mnogi strateški ciljevi i kapitalni projekti kojima se vladajući redovito hvale, a koje opozicija uporno osporava. Izgrađena je infrastruktura koja se ne bi mogla financirati samo iz proračuna države, županija, gradova i općina ili privatnim investicijama. Unaprijeđena je poslovna klima te posla ima za svakoga tko želi raditi. Posljedično je povećan životni standard pa se u Hrvatskoj, treba priznati, živi bolje no ikad prije. Dovoljno o tome govori doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu.
Najveći je pad zabilježen u slavonskim županijama: -30,0 % u Vukovarsko-srijemskoj, -26,3 % u Brodsko-posavskoj (s 13.576 na 10.009) i 25,7 % u Požeško-slavonskoj županiji (s 6.557 na 4.869).
Jako slaba početna pozicija
Istovremeno je to članstvo omogućilo slobodu kretanja i emigraciju brojnog stanovništva iz Hrvatske (od 2013. do 2022. službena statistika bilježi 349.979 iseljenih) pa će hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na nadolazećem Europskom prvenstvu Njemačka biti kao domaći teren. Ne govori taj službeni podatak (stvarni je i porazniji) samo o slobodi, niskim plaćama ili političkom neuspjehu, već prvenstveno o jako slaboj početnoj (razvojnoj) poziciji naše zemlje u 2013. Tko god da je tada bio na vlasti, nije mogao spriječiti ljudsku potrebu za boljom, sigurnijom i uređenijom životnom sredinom. Hrvatska nije mogla (i ne može) po ponudi poslova i životnim mogućnostima za široke slojeve društva konkurirati razvijenijima od sebe.
Najbolji pokazatelj
Možda je i najbolji pokazatelj tog stanja podatak o broju učenika u osnovnim školama (današnji osnovnoškolci većinom su rođeni poslije ulaska u EU), koji je prije desetak dana objavio Državni zavod za statistiku, no u javnosti nije došao do izražaja zbog drugih tema. Naime, broj učenika na početku školske godine 2013./2014. smanjen je s 327.204 na 300.528 na početku tekuće školske godine ili za 8,2 %.
Slavonske županije se negativno ističu i po ovome
Očekivano, najveći je pad zabilježen u slavonskim županijama: -30,0 % u Vukovarsko-srijemskoj, -26,3 % u Brodsko-posavskoj (s 13.576 na 10.009) i 25,7 % u Požeško-slavonskoj županiji (s 6.557 na 4.869), što je višestruko više od istog podatka za državu. Zamislimo koliko je to potencijalnih medicinskih i građevinskih radnika znajući kolika je potreba za liječenjem i njegom sve starijeg stanovništva te građevinskim radovima u sve bogatijem društvu. Istovremeno, Grad Zagreb (10,6 %), Istarska (4,2 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (2,2 %) jedini imaju rast broja učenika osnovnih škola.
I. Majstorić
A. P./SBplus
Prosječan broja učenika po razredu u istom razdoblju u Hrvatskoj je smanjen s 18,1 na 16,4. U Brodsko-posavskoj s prosječnih 17,7 na 14,6 učenika (15. mjesto), dok u Požeško-slavonskoj županiji sa 17,6 na 15,0 (12. mjesto). Istarska (sa 17,1 na 16,6) i Dubrovačko-neretvanska županija (sa 16,6 na 16,0) te Grad Zagreb (s 21,1 na 20,2) imaju neznatan pad. Bilo bi zanimljivo ove podatke vidjeti i po samim školama.
I. Majstorić
Iako treba imati na umu da je broj učenika odraz i sve manjeg broja živorođenih, neupitno je da je emigracija (koja smanjuje i broj živorođenih) odigrala značajnu ulogu u padu broja učenika, odnosno u ugrožavanju funkcionalnosti obrazovnog sustava i tržišta rada.
Europarlametarni izbori kao prilika
Ovo je samo još jedan prikaz utjecaja depopulacije i starenja stanovništva na svakodnevni život. Prema tome, iako je Bruxelles prilično daleko, nadolazeći Izbori članova u Europski parlament nude biračima priliku da najprije odaberu dostojne nove zastupnike, a potom ih pozovu na odgovornost te i potaknu na ublažavanje daljnjeg iseljavanja iz Slavonije. Za to neće biti dovoljno (samo) obnavljanje i moderniziranje škola iz europskih fondova, već stalno usklađivanje obrazovnog sustava i tržišta rada, ozbiljniji napredak domaćih sveučilišta te privlačenje investicija koje će donijeti bolja radna mjesta. Možda je stvarno vrijeme da se više europskih sredstava ulaže izravno u obitelji, djecu i mlade.
