SLAVONSKI BROD - Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je objavilo Odluku donesenu 7. rujna koja se tiče financijske potpore države u pripremi i održavanju znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola u 2018. godini.

Iz proračuna će, prema tomu, za održavanje skupova i škola organizatorima biti isplaćeno dva milijuna i 735 tisuća kuna. Istražili smo za kakve su projekte odobrena ta sredstva i koliko ih je iz Brodsko-posavske županije. Pritom, nismo imali baš previše posla.

Organizator jedinog skupa koji će biti održan u Slavonskom Brodu odnosno na području Brodsko-posavske županije, Hrvatski je institut za povijest iz Zagreba, a za skup naslova „Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi" tražio je 18 tisuća kuna, od čega je država odobrila gotovo sedam tisuća kuna. Taj skup zakazan je za 10. listopada, a kao mjesto održavanja se, osim Slavonskog Broda, navodi i Vukovar.

Nove Gradiške nema na popisu mjesta u kojima će se održavati skupovi, a Aheološki muzej u Zagrebu organizirat će skup „Lost centuries or age of transformation?" 6. prosinca u susjednoj županiji, točnije Požegi. Za skup je traženo gotovo 18 tisuća kuna, a odobreno 8428.

Od ukupno 214 skupova i 42 organizirane škole njih čak 93 bit će održano u Zagrebu, što znači da će budžet od 2 milijuna i više od 700 tisuća kuna biti u velikoj mjeri utrošen na metropolu. U Splitu će biti održano 27 skupova i škola, a u Osijeku tek 11.

Skup sufinanciran najvećim iznosom od strane Ministarstva onaj je održan u srpnju na Sveučilištu u Zadru, a nosi naslov „European Conference on Personality 2018". Pritom su u cijelosti odobrena tražena sredstva.

Najviše sredstava uloženo je u skupove vezane za humanističke znanosti, čak 595 tisuća kuna, dok su skupovi iz tehničkih znanosti sufinancirani od strane države s 518 tisuća kuna.

Mada je jasno kako su veći gradovi prikladniji za održavanje velikih konferencija i skupova, novac za njihovo sufinanciranje ide i iz džepova onih građana koji stanuju i čija se djeca obrazuju u manjim sredinama. Centralizacija obrazovnog sustava u Hrvatskoj dovoljno je naglašena mogućnostima visokog obrazovanja u različitim gradovima i njihovom međusobnom usporedbom pa bi barem dio zbivanja vezanih uz taj sustav mogao biti prebačen u druge dijelove zemlje.

Osim toga, na popisu skupova najveći je broj organizatora upravo iz Zagreba, što alarmira i ostale institucije, posebice one u Slavoniji i Baranji, neka se probude te i na ovaj način pomognu svojim 'napuštenim' sredinama. Velike konferencije, poput zadarske, u grad privlače brojne goste iz svih krajeva svijeta, a nema bolje promocije turizma od usmene predaje. Isto tako, sudjelovanje na konferencijama i skupova podrazumijeva putovanja predavača koji bi, zasigurno, vrlo rado posjetili i istočnu Hrvatsku.