Broj novoupisanih studenata iz Slavonskog Broda, unazad pet godina, u laganom je padu, ali se tu 'krije' i jedan blagi pozitivan trend. Podatci na državnoj razini pokazuju da su hrvatski brucoši prošle akademske godine najskloniji bili društvenim znanostima.
SLAVONSKI BROD - Student su u svakoj modernoj populaciji jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija skupina. Iz tog je razloga današnji dan posvećen njima.
Kad je riječ o ovim „lučonošama napretka i promjena“ u Slavonskom Brodu, pred nama su opet statistike koje će izazvati „podijeljene emocije“. Prema trenutno dostupnim brojkama DZS-a, može se razabrati da je broj upisanih studenata koji imaju prebivalište u ovome gradu - dakle neovisno o tome jesu li „faks“ upisali u njemu ili kojem drugom mjestu - Osijeku, Zagrebu, Rijeci itd. - generalno u padu.
U posljednjem desetljeću bile su dvije faze. Od akademske godine 2011./12. pa u šest narednih broj brucoša još se i bio stabilizirao na oko 2400, ali je onda, od 2017./18. padao za oko 50 do 70 svake jeseni, ili za oko 3 posto. Ovo su podatci završno s akademskom 2020./21, za prošlu još nisu objavljeni, ali teško da će tu biti prekid ove silazne krivulje.
To su apsolutne brojke i one su očekivane s obzirom na pad ukupnog broja Slavonskog Broda. No, s druge strane, grad je, u neku ruku, poboljšao svoju „akademsku sliku“ - 2011. fakultet je upisalo 3,9 posto Brođana, a deset godina kasnije 4,3 posto.
Podatci za pojedina područja koje brucoši preferiraju, poznati su zasad, za prošlu akademsku godinu, samo za Hrvatsku u cjelini, ali su pojedine tendencije toliko uočljive da ih se može, barem uvjetno, „preslikati“ na svaki grad, pa tako i Slavonski Brod.
Hrvatski studenti, pokazuje „visoki“ graf, i dalje su uvjerljivo najviše zainteresirani za društvene znanosti - tradicionalno popularno pravo i ekonomiju, potom „školske“ discipline (rehabilitacija, psihologija, pedagogija), politologija itd. Oni čine ukupno 42 posto brucoša. Visok je interes i za tehničke znanosti (26 posto), dakle i za, reći će mnogi, najbolji slavonskobrodski fakultet. Upola manje odluči se za zdravstvo (12 posto), dok su ostale oblasti - humanistika, umjetnosti, prirodne znanosti - zastupljene s oko šest posto ili manje.
Budući da smo se dotakli i te teme, spomenuti vrijedi pohvalnu činjenicu da među građanima koji su prošle godine odlučili studirati, dominiraju žene, i ukupno (57 posto), a još više pojedinačno, u osam analiziranih područja, najviše u zdravstvu (74 posto). Izuzetak su jedino naglašeno „muške“ tehničke znanosti.
