Povodom obilježavanja Svjetskog dana održive gastronomije razgovarali smo s profesorom Vehidom Ibrakovićem o inicijativi proizvodnje mirkozelenja učeničke zadruge Srednje škole Matije Antuna Reljkovića i suradnjama s lokalnim restoranima u Slavonskom Brodu.
SLAVONSKI BROD - Svjetski dan održive gastronomije, koji se svake godine obilježava 18. lipnja, poseban je dan posvećen održivoj kuhinji koja promiče sigurnost hrane, razvoj poljoprivrede, održivu proizvodnju hrane, prehranu i očuvanje biološke raznolikosti.
Povodom obilježavanja tog posebnog dana, razgovarali smo s Vehidom Ibrakovićem, agronomom i profesorom čija je uža specijalnost ljekovito bilje i povrće, a koji u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića, poznatijoj kao 'Poljoprivredna' predaje i praktičnu nastavu učenicima.
Profesor Ibraković još je osamdesetih bio pokretač osnivanja zadruge, a sada djeluje kao član te je kako kaže 'prepustio rad' mlađim kolegama. Zadruga je uz njegovu pomoć i donaciju pametnog plastenika udruge INNCRO-IT započela s uzgojem mikrozelenja koje je dospjelo i do nekih slavonskobrodskih restorana. Među njima su Šabeso Gastro & Wine Bar, a dogovorena je i potencijalna suradnja s restoranom Papo's. Profesor ističe kako mu je osobito drago da su mu se iz oba restorana javili njegovi bivšu učenici koji su završili 'Poljoprivrednu'.
- Mi smo prvi od škola u Slavonskom Brodu koji su se upustili u tu priču zato što mikrozelenja nema u Slavonskom Brodu, nego se ono nabavlja po tržnim centrima ili izvan Broda. - izjavio je Ibraković.
Mirkozelenje su zapravo mladi izdanci aromatičnog i ljekovitog bilja, a sjeme od kojeg se proizvodi mora biti strogo ekološko kao i supstrat u kojem se uzgaja. Pod pojmom 'ekološko' u ovom slučaju podrazumijevamo visok standard i kvalitetu.
- Takvo mikrozelenje veliki je izvor vitamina C, E, K, vlakana i bogato je antioksidansima. Kod mikrozelenja je dobro što je berba nastupa za sedam do 15 dana i proizvod se može već tada plasirati na tržište. Dakle, potrebna su maksimalno dva tjedna da se dođe do gotovog proizvoda spremnog za upotrebu. - izjavio je Ibraković.
Otkrio nam je i nešto više o samim kulturama, skladištenju hranjive energije i berbi bilja.
- Sva energija klice i svi hranjivi sastojci koji se rasporede u cijeloj biljci kada je ona spremna za berbu nalaze se u tom momentu u toj maloj biljčici i zato su one vrlo hranjive, a i izgledaju lijepo, različitih su nijansi i boja. Mogu biti blagog okusa ili npr. svjetlozeleno je intenzivnog okusa. Rotkva npr. može imati blagi okus, a od cikle daje lijepu bordo-crvenu boju. Što je najvažnije sve se uzgaja u sterilnim uvjetima što znači da nema mogućnosti kontaminacije. - dodao je Ibraković.
Učenička zadruga također ima i svoj žig koji je nastao kroz projekt 'Stronger', a u projektu su sudjelovali četiri godine i stvarali mogućnost da dobiju pravo na to priznanje što zahtijeva zadovoljavanje brojnih uvjeta.
- Mi smo bili jedina školska ustanova koja je sudjelovala u ostvarivanju brenda i žiga, a trenutno smo i jedina učenička zadruga u Hrvatskoj koja ga ima. Mikrozelenje je također proizvod učeničke zadruge koja djeluje kao izvannastavna aktivnost. Radi se o učeničkoj zadruzi 'Tkanica' čiji je predsjednik Mario Vukasović, a svi naši proizvodi i isporuka idu preko računa učeničke zadruge. - izjavio je Ibraković.
Slavonskobrodska 'Poljoprivredna' škola neumorno prati najnovije svjetske trendove i svojim učenicima dokazuje kako od tradicije u Slavoniji još uvijek mogu dobro živjeti budu li se usavršavali i učili cijeli život.
Danas se prirodni resursi diljem svijeta brzo iscrpljuju, a siromaštvo i glad u svijetu uništavaju mnoge živote. Svjetski dan održive gastronomije prijeko je potreban dan da se istaknu ova pitanja i započne dijalog o mogućim rješenjima. Ovaj dan uči slijediti održivu gastronomiju mudro koristeći sastojke hrane iz lokalnog uzgoja provjerene kvalitete, a također potiče i na razmišljanje o maksimiziranju svake namirnice kako bi se izbjeglo nepotrebno bacanje hrane jer ono donosi ogroman financijski gubitak. Bacanje hrane predstavlja značajan problem u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama ima ozbiljne financijske posljedice. Prema dostupnim podacima, procjenjuje se da Hrvatska godišnje baci oko 380 tisuća tona hrane. To ne uključuje samo otpad iz kućanstava, već i iz trgovina, restorana, hotela i drugih prehrambenih sektora. Prema nekim procjenama, bacanje hrane košta Hrvatsku više od tri milijarde kuna godišnje. Studija koju je izradio Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede navodi da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj baci hranu u vrijednosti od oko 2.000 kuna godišnje.
Danas se mnogo mladih obitelji odlučuje na pokretanje OPG-a – sadnjom domaćih proizvoda i uzgajanjem domaćih životinja. Prijavljuju se na razne natječaje Ministarstva poljoprivrede, natječaje kroz program Ruralnog razvoja ili u suradnji s raznim agencijama obavljaju konzultacije za apliciranje idejnih projekata za dobivanje EU fondova s ciljem ulaganja u vlastite OPG-ove što je danas u pozitivnom trendu.
Više o tome možete pročitati OVDJE.
Europska unija također potiče kroz razne politike s državama članicama Europske unije da uvode razne programe s naglascima za mlade. Cilj je poticati da se mladi što više uključuju u bavljenjem poljoprivredom i gospodarstvom – sadnjom domaćim povrćem, voćem i domaćim uzgojem domaćih životinja.
