POŽEGA - Svima je već opće poznata tema jačanja procesa depopulacije i starenja stanovništva. Osim iseljavanja, problem depopulacije ujedno se odnosi i na smanjenje broja rođene djece, što je u Požeško-slavonskoj županiji doista vidljivo. Samim time dolazi do smanjenja školske populacije što dovodi u pitanje održivost obrazovne funkcije na pojedinim područjima.

Naime, sve manjim brojem učenika i postupnim smanjenjem broja razrednih odjela Požeško-slavonske županije, područnim školama s malim brojem učenika prijeti mogućnost zatvaranja, a takva sudbina dočekala je područne škole Sovski Dol, Donji Čaglić i Antunovac u razdoblju od 2011. do 2015. godine.

Trenutno u Požeško-slavonskoj županiji djeluje 15 matičnih osnovnih i 45 područnih osnovnih škola. Dakle, gotovo sve matične - točnije njih 12 - imaju i svoje područne škole. Izuzetak su Katolička osnovna škola Požega, Osnovna škola Julija Kempfa Požega i Osnovna škola Grigora Viteza Poljana koja je imala područnu školu Antunovac.

Kako bismo doznali kakvo je stanje s područnim školama, kontaktirali smo ravnateljicu jedne od škola.

- Trenutno su u područnoj školi Mihaljevci 22 učenika, s tim da sljedeće školske godine upisujemo njih četvero u prvi razred. Zbog odlaska djece u gradske škole, područne ostaju prazne. Primjerice, imamo područje Bankovaca, koje pripada Požegi, a roditelji djecu upisuju u Osnovnu školu Dobriše Cesarića. Razlog tomu je, najvjerojatnije, produženi boravak. Bilo bi dobro, da i mi možemo imati produženi boravak, no nitko nam ga neće odobriti na tako mali broj učenika. Tražili smo ga, no to otvara mnoge druge zahtjeve - postojanje školske kuhinje što za sobom vuče i zapošljavanje kuhara te još jedne spremačice koja će raditi poslijepodne,… Riječ je o nizu pitanja. - za SBplus kazala je Danijela Krizmanić, ravnateljica matične Osnovne škole „Vladimir Nazor" Trenkovo, čija se područna škola nalazi u Mihaljevcima.

Istina, danas je produženi boravak prijeko potreban. Nalazimo se u vremenu kada su oba roditelja - u velikom broju slučajeva - zaposlena, a uz to je riječ o generacijama čije su bake i djedovi još uvijek radno sposobni i zaposleni. Gledajući tu situaciju, djecu nema tko čuvati ili dočekati pri povratku iz škole.

Iz tog razloga, odlučili smo razgovarati s majkom čije dijete sljedeće školske godine kreće u prvi razred osnovne škole. No, umjesto u Područnu školu Mihaljevci kojoj pripadaju prema mjestu stanovanja, majka je odlučila kćer upisati u gradsku školu.

- Prvi od razloga je upravo taj što smatram da nema dovoljno djece u školi, drugi - za što nisam u potpunosti sigurna - je taj što sam čula da spajaju razrede, a takav način obrazovanja mi se ne sviđa. Prvenstveno, moje dijete je živahno, druželjubivo, komunikativno i otvoreno te smatram da bi se zbog takve situacije, s malim brojem djece, zatvorila u sebe. Smatram da treba biti okružena s puno više djece. Potvrđujem da je produženi boravak i kod mene i kod ostalih roditelja, koliko sam kroz njihovu priču shvatila, jedan od najvećih problema. Svi u današnje vrijeme rade i djeca nemaju s kime ostati. Ovako, u produženom boravku imaju potrebnu brigu i riješe domaće zadaće te ne moraju kod kuće. Imaju razne aktivnosti i tri obroka tijekom cijelog dana - doručak, ručak i užinu. - kazala je majka Kristina.

Nažalost, ovakvu sudbinu dijeli veliki broj područnih škola diljem zemlje, a samo je pitanje vremena kada će ponovno doći do zatvaranja i drugih područnih škola na području Županije.