Cilj nagrade, koju Podružnica dodjeljuje jednom godišnje, jest promicanje istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske (Slavonije, Srijema i Baranje), kao i poticanje historiografskog istraživanja i pisanja u najmlađoj populaciji, akademskoj i izvanakademskoj (natječajem primaju radove autora starih do 28 godina).
U prostorijama Podružnice danas su svečano uručene nagrade ovogodišnjim dobitnicima. Prvu nagradu dobila je Petra Plantosar za rad „Bosanska biskupija u računima izvanredne papinske desetine 1332.-1334. godine“.
N.K./PLUS
- Moja istraživanja pokazala su kako su ekonomski resursi bili raspoređeni unutar Bosanske biskupije te u kojoj mjeri se ta biskupija uklapala u trendove drugih biskupija na području Ugarske, kao i u međuriječju Drave, Save i Dunava. Zanimljivo je da je Bosanska biskupija u nekim segmentima bila i ekonomski snažnija od susjednih biskupija. - izjavila je Platosar.
Drugu nagradu dobio je Mateo Čalušić za rad „Utjecaj rata u Bosni i Hercegovini na narodnosnu strukturu Bosanske Posavine“.
N.K./PLUS
- Uglavnom se bavim lokalnom poviješću, gdje me ne zanimaju toliko određeni vremenski periodi, koliko sam prostor i mjesto. Rad ima lokalni karakter. Zanimljivo je kako se često spominje da su i Bošnjaci i Hrvati pretrpjeli veliki progon, no podaci pokazuju da su Bošnjaci zapravo u manjoj mjeri doživjeli prisilno iseljavanje. - izjavio je Čalušić
Treća je nagrada završila u rukama Zvonimira Miloševića za rad naslova „Učiteljska služba Franje Marinića u Slavoniji” te Nikole Puljića za rad „Sigurnosna situacija na području općine Vinkovci u razdoblju od proglašenja hrvatske neovisnosti do drugog napada na Mirkovce“.
N.K./PLUS
- Franjo Marinić se pokazao kao tragična ličnost prve polovice 20. stoljeća. Postigao je zavidan uspjeh u učiteljskom udruženju, bio je na čelu sekcije Savske banovine u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je imala više od šest tisuća učitelja. U Hrvatskom školskom muzeju postoji veliki arhiv vezan za Jugoslavensko učiteljsko udruženje, gdje je Marinić ostavio mnoge zapise. Usmjerio sam svoje istraživanje na Slavoniju, gdje je djelovao u Šumeću, Zbjegu, Brodskom Stupniku, a na kraju opet u Zbjegu. Unatoč visokim ocjenama školskih nadzornika, koje su bile uvijek izvrsne, 1943. godine odveden je iz škole i tragično stradao u znak odmazde jer su partizani minirali prugu. - izjaviuo je Milošević.
Također, kao dodatak, nagrađeni naglašavaju kako u Slavoniji ima puno arhivskog neotkrivenog gradiva koji može nadopuniti mozaik dosad istražene povijesti.
