SLAVONSKI BROD - Ljetni rok za prijavu obrazovnih programa u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole počeo je 26. lipnja ove godine, a programe obrazovanja koje učenici završnih razreda osnovne škole žele upisati dodaju na svoju listu prioriteta koju mogu mijenjati sve do 10. srpnja te će konačne ljestvice poretka biti generirane 13. srpnja.

Budući da obrtnici i obrtnička zanimanja u Hrvatskoj imaju dugogodišnju tradiciju, želeći mladima ukazati na mogućnost pokretanja vlastitog posla pomoću kojeg mogu razvijati svoje vještine, ali ih isto tako potaknuti i na ulaganje u daljnje obrazovanje, pokrenuta je medijska kampanja s ciljem promoviranja strukovnih zanimanja koja se odvija pod motom „Gdje su ruke, ima i struke" kako bi zainteresirali osmaše i njihove roditelje na upis istih.

Predstavljajući važnost obrtničkih zanimanja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta inspirativnim reklamnim spotom pod nazivom „Ruke" želi poslati pozitivnu poruku mladima koji se nalaze na prekretnici svog mladenačkog života te ih potaknuti na upis deficitarnih zanimanja. Na taj se način također nastoji približiti pozitivna poruka o poduzetništvu u Hrvatskoj svim osobama koje nastavljaju obrazovni proces s ciljem unapređivanja znanja, vještina i kompetencija u odrasloj dobi.

Osim medijske kampanje, promjeni trenda u obrtničkim zanimanjima doprinijele su i stipendije Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Brodsko-posavske županije kao osnivača Obrtničke škole Slavonski Brod, poslovnih partnera Škole, kao i poslodavaca koji su prepoznali važnost tih zanimanja i povećali plaće u obrtničkom sektoru, zbog čega se broj upisnih mjesta u slavonskobrodskoj Obrtničkoj školi udvostručio u odnosu na broj učenika koji su ove godine završili svoje srednjoškolsko obrazovanje.

Prema statističkim podacima Hrvatske obrtničke komore u Republici Hrvatskoj posluje nešto više od 80 tisuća obrta, od čega ih je najviše, čak preko 20 tisuća, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji ih u svakoj posluje preko 10 tisuća, dok je broj obrta u Brodsko-posavskoj županiji oko dvije tisuće.

Četrdeset posto svih aktivnih obrta bavi se uslužnim zanatstvom, gotovo 15 posto bavi ih se ugostiteljstvom, a po deset posto otpada na proizvodne obrte, trgovce i prijevoznike. Ostatak strukture čine obrti za ribarstvo i poljodjelstvo, frizerski te ostali saloni za uljepšavanje.

Koliko je obrtništvo važno za hrvatsko gospodarstvo, najbolje pokazuje činjenica je u 80 tisuća aktivnih obrta bilo zaposleno gotovo 200 tisuća ljudi, što je 13 posto ukupne radne snage cijele Lijepe Naše.

Dok se zbog promjene trenda upisna kvota povećala u Obrtničkoj školi, u ostalim se školama broj upisnih mjesta smanjio kao posljedica loše natalitetne slike i djelomice velikog iseljavanja, zbog čega će, dio budućih srednjoškolaca koji ne upišu željena zanimanja, na određeni način biti 'prisiljeni' prihvatiti ono što mu je ostalo kao drugi ili čak treći izbor. No, hoće li značajna ulaganja u popularizaciju obrtničkih zanimanja uroditi plodom i uspjeti namiriti prilično veliki nedostatak radnika, preostaje nam vidjeti.