Postupak osnivanja sveučilišta dugotrajan je proces koji će trajanjem nadmašiti trajanje ovoga mandata gradskog i županijskog vijeća, gradonačelnika i župana, pa čak i trajanje ovoga saziva Sabora. Stoga je potrebno hladno i stručno, a ne politički, staviti ovaj problem na dnevni red.
SLAVONSKI BROD - Jučer je u gradskoj vijećnici održan sastanak gradonačelnika Mirka Duspare s dekanima i drugim predstavnicima ustanova u znanosti i visokom školstvu: Strojarskog fakulteta, Učiteljskog fakulteta, Veleučilišta, Hrvatskog instituta za povijest Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Studentskog centra u Slavonskom Brodu, te Srednje tehničke škole „M. A. Reljković", koja razvija centar znanstvene izvrsnosti kroz laboratorije za poljoprivredne znanosti, a povlači i znatna sredstva iz EU fondova.
Sastanku je prisustvovala i pročelnica za društvene djelatnosti Grada Dubravka Marković, a pročelnik za društvene djelatnosti Županije brodsko-posavske Vladimir Štefanek održao je i izlaganje o dosadašnjim aktivnostima Županije na razvoju visokog školstva, uglavnom u svezi s naporima županije na školovanju domaćeg kadra i o aktivnostima oko nekadašnjeg osnivanja i današnjeg razvoja Veleučilišta u Brodu. Tema ovog sastanka, održanog na inicijativu koordinatora za projekte u kulturi, znanosti i visokom školstvu Grada, Petra Bašića, bila je konačno pokretanje službenog postupka izrade projekta za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Cilj - konačno formaliziranje ideje o Sveučilištu
Uvodnu riječ gradonačelnika najavio je Bašić, rekavši da se ovaj sastanak održava s ciljem konačnog formaliziranja ideje koja postoji u našem gradu već više od dva desetljeća. Većina relevantnih znanstvenika, političara, pa i ekonomista i drugih koji razvoj Slavonskog Broda promišljaju strateški, slaže se da je grad zaslužio imati sveučilište te kako je potencijal kadrova i organizacija u gradu dovoljan da se, s našim ulaskom u EU, formalno pokrene to pitanje.
Većina relevantnih znanstvenika, političara, pa i ekonomista i drugih koji razvoj Slavonskog Broda promišljaju strateški, slaže se da je grad zaslužio imati sveučilište i kako je potencijal kadrova i organizacija u gradu dovoljan da se s našim ulaskom u EU formalno pokrene to pitanje.
Pri tome je naglasio kako ovaj sastanak ne smije imati predizbornu svrhu, jer je postupak osnivanja sveučilišta dugotrajan proces koji će trajanjem nadmašiti ovaj mandat gradskog i županijskog vijeća, gradonačelnika i župana, pa čak i trajanje ovog saziva Sabora. Stoga je potrebno hladno i stručno, a ne politički, staviti ovaj problem na dnevni red.
Gradonačelnik Mirko Duspara uvodno je istaknuo nekoliko činjenica o stanju visokog školstva u Hrvatskoj, kroz koju se može vidjeti nelogičnost sadašnjeg zapostavljanja Slavonskog Broda na tom području državne politike.
"Grad Slavonski Brod sedmi je grad po veličini u državi, a ako se uzmu u obzir samo evidencije prijavljenih prebivališta, čak peti. Jedini je, od devet najvećih gradova u Hrvatskoj koji nema sveučilište. Na moru je osnovano čak pet sveučilišta, od čega dva u posljednjih deset godina, a u kopnenoj Hrvatskoj postoji samo jedno, osječko, te poluprivatno medijsko sveučilište u daleko manjoj Koprivnici. Dubrovnik i Pula su također manji od Broda, a dobili su sveučilišta u zadnjih nekoliko godina, bez ikakve tradicije, i premda navodno 'nema novca'. Varaždin već najavljuje osnivanje državnog sveučilišta u tom gradu." - istaknuo je gradonačelnik Duspara.
Zagreb, kao glavni grad, dobio je nedavno uz potporu države čak i drugo po redu, Hrvatsko katoličko sveučilište!
Već više godina, pa i desetljeća, postoje ideje i razmišljanja kako je visoko školstvo u Slavonskom Brodu nedovoljno razvijeno i kako je pokretanje visokoškolskih institucija preduvjet razvoja grada.
Da smo čekali 'sazrijevanje' ne bi bilo ni Veleučilišta
U Europi je praksa imati manja sveučilišta (5 - 15 000 studenata ukupno), disperzirana kako bi bila bliže svim stanovnicima, a ne koncentrirana u velikim gradovima. Dapače, neka od najpoznatijih europskih sveučilišta nalaze se u srednjim gradovima, brodske veličine. Kod nas je samo primjerice Filozofski fakultet u Zagrebu mastodont od gotovo 15 000 studenata, poput malog humanističkog sveučilišta sam za sebe, a skoro 75 posto svih studenata studira u glavnom gradu koji ionako ušiše polovicu BDP-a i biznisa u Hrvatskoj.
Preko 5000 studenata iz Slavonskog Broda studira u drugim gradovima Hrvatske, što predstavlja ne samo znatan odljev financijskih sredstava iz grada (direktan odljev iz ovoga ionako presiromašnoga grada od oko milijun eura mjesečno!), već i odljev intelektualnog kapitala, mladih ljudi koji se nikada neće vratiti u naš grad.
Preko pet tisuća studenata iz Slavonskog Broda studira u drugim gradovima Hrvatske, što predstavlja ne samo znatan odljev financijskih sredstava iz grada (direktan odljev iz ovoga ionako presiromašnoga grada od oko milijun eura mjesečno!), već i odljev intelektualnog kapitala, mladih ljudi koji se neće vratiti u naš grad. Gradonačelnik je pozvao prisutne i da, nasuprot sadašnjem stanju, pokušaju zamisliti i situaciju da četiri do pet tisuća studenata izvana dolazi u Brod i donosi novac, od čega bi grad živnuo i postao mjesto doseljavanja".
Gradonačelnik je posebno naglasio kako: "Ovaj cilj ne smije biti predmet nikakvog politiziranja, jer se radi o dugoročnom projektu, zapravo od presudne razvojne važnosti za naš grad. S druge strane, ne treba čekati jer svaki i najdulji put počinje prvim korakom.
Da smo čekali sazrijevanje svih uvjeta za rad Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prije šest godina, ne bismo niti danas imali Veleučilište, a ovako na njemu danas studira gotovo tisuću studenata" - rekao je.
Što o stanju kažu voditelji ustanova?
Nakon toga, gradonačelnik je pozvao predstavnike visokoškolskih ustanova, koje djeluju u gradu, neka uzmu riječ i iskažu svoja razmišljanja o ovoj temi. "Danas smo se okupili ovdje samo da razmijenimo mišljenja, ali i da donesemo zaključak o koracima koje moramo pokrenuti kako bismo došli do važnog cilja. I najdulji put počinje prvim korakom. Stoga su mi vaša mišljenja iznimno važna", kazao je
Predstavnici visokoškolskih ustanova raspravljali su nakon toga o sadašnjem stanju kadrovskih i materijalnih potencijala, te su iznijeli svoje vizije razvoja vlastitih ustanova, te njihovo uklapanje u viziju osnivanja budućeg Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Dekan Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Antun Stojić, istaknuo je da je Veleučilište krenulo s vrlo skromnim potencijalima i prostora i kadrova, ali da je s vremenom izraslo u značajnu visokoškolsku ustanovu koja ima već pet "vlastitih" doktora znanosti, a još ih nekoliko dovršava doktorate. Na Veleučilištu studira preko tisuću studenata na više smjerova. Istaknuo je načelnu potporu osnivanju Sveučilišta, i ponudio svaku moguću stručnu pomoć gradskim naporima.
Voditeljica dislociranog studija Učiteljskog fakulteta, doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar, istaknula je da je u tijeku prijedlog za osamostaljivanjem fakulteta u Slavonskom Brodu, kao samostalne ustrojbene jedinice pri osječkom sveučilištu, a osnivanjem smjera kineziologije, stvorit će se preduvjeti za daljnji organski razvoj fakulteta.
Dr. sc. Stanko Andrić, voditelj Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Hrvatskog instituta za povijest, istaknuo je da je institut zbrinut prostorima i potporom većini njihovih istraživačkih težnji, ali da problem predstavlja odljev već završenih kadrova (tri doktora znanosti su prešla na druge ustanove u Zagrebu, većinom zbog sigurnosti radnog mjesta, koja im Podružnica ne može osigurati).
Duspara: "Očekujem da se oko ovoga u Slavonskom Brodu postigne koncenzus svih stranaka, jer je ovo potrebno radi budućnosti sljedećih generacija Brođana"
U raspravi je sudjelovao i doc. dr. sc. Marijan Šabić, koji je predložio uzradu registra kadrova koji bi mogli predavati na novom sveučilištu, sa svih znanstvenih područja a pozvao je i da se prouče iskustva drugih gradova, primjerice Zadra, koji je dobio sveučilište izrastanjem iz jednog fakulteta, kroz osnivanje novih odjela.
Primjedba koju je koordinator Bašić iznio ovdje odnosila se na mogućnost da po novom zakonu sveučilišta budu povezana sa znanstvenim institutima, pa bi postojanje jednog ovako snažnog instituta u Slavonskom Brodu svakako bila značajna prednost i snažan argument prema Vladi Republike Hrvatske.
Prof. dr. sc. Tomislav Šarić, prodekan za razvoj i suradnju s gospodarstvom Strojarskog fakulteta, istaknuo je da je fakultet zaokružena sredina, od brucoša do redovitih profesora, koja funkcionira odlično, a ima i viziju razvoja. Istaknuo je i da je isto tako položaj fakulteta u sastavu osječkog sveučilišta respektabilan, i da se ne može očekivati da fakultet ide preko noći rezati takve veze. Ako se do osnivanja sveučilišta bude išlo devolucijom, kadrovski potencijal Strojarskog fakulteta će biti spreman dati svoj doprinos.
Sudionici su se složili da je Strojarski fakultet, ne samo po tradiciji, broju znanstvenika u najvišim zvanjima ili organiziranjem svih oblika studiranja sve do izbora u najviša akademska zvanja, nesporna perjanica visokog školstva u Slavonskom Brodu. Naglašeno je s jedne strane kako je potrebno da Strojarski fakultet bude temeljni kamen svake ovakve inicijative, ali da se ne gura ta ustanova u nepotrebne sukobe na relaciji Osijek-Slavonski Brod.
Gradonačelnik se složio i rekao da se borba za Sveučilište u Brodu i treba voditi na dvije razine.
"Nitko ne očekuje da se naši fakulteti bore protiv svoje matične ustanove, osječkog sveučilišta, jer je to suludo. Stručni i kadrovski kapacitet tih fakulteta treba uklopiti u pripremu projekta novoga sveučilišta, a borbu za njegovo osnivanje moraju povesti Grad i Županija, jer je ona u osnovi ipak politička. Očekujem da se oko ovoga u Slavonskom Brodu postigne koncenzus svih stranaka, jer je ovo potrebno radi budućnosti sljedećih generacija Brođana" - istaknuo je Duspara.
Kao osobit problem od strane predstavnika ustanova istaknuto je neotvaranje stalnih radnih mjesta za mlade znanstvenike, doktore znanosti, koji nakon školovanja i isteka ugovora o višem asistentu (ukupno do deset godina), dobivaju otkaze! Gradonačelnik Duspara je rekao da će Grad u okviru svojih mogućnosti pokušati riješiti goruće probleme dok država ne pristupi tom katastrofalnom stanju sustavno.
Zaključio je da će njegova gradska uprava, u suradnji svih gradskih službi s odgovarajućim županijskim razinama, prvo pristupiti izradi registra kadrovskih potencijala za buduće sveučilište u gradu, s popisom mogućih predmeta koje bi znanstveno-nastavno osoblje u Slavonskom Brodu ili zainteresirano za dolazak u Slavonski Brod moglo predavati.
Radna skupina za rad, a ne njegovo kočenje
Zatim je rekao da će se s tim materijalima pozabaviti radna skupina koju će Grad osnovati (a u kojoj se očekuje i aktivno sudjelovanje Županije i barem dijela općina) koja bi također pristupila izradi elaborata s ocjenom ukupnih mogućnosti grada Slavonskog Broda za osnivanje takve ustanove.
Pri tome bi se trebalo služiti i iskustvima Zadra, Pule i Dubrovnika, te Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji su osnovani kao integrirana sveučilišta, s odjelima umjesto pojedinih fakulteta, sumirao je raspravu gradonačelnik.
„Da smo čekali sazrijevanje svih uvjeta za rad Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prije šest godina, ne bismo niti danas imali Veleučilište, a ovako na njemu danas studira gotovo tisuću studenata" rekao je gradonačelnik Duspara.
Sve ove aktivnosti trebale bi biti gotovo do kraja 2013. kako bi se tad, i formalno, u ime Grada i Županije, moglo nastupiti prema Ministarstvu znanosti i Vladi Republike Hrvatske, sa zahtjevom za osnivanjem državnog Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Novac jest problem, ali ako ima za druge sredine u državi, ima ga i za nas. Ukupna svota novca za početak rada ionako bi iznosila samo trošak središnjih službi (rektorat i tajništvo), jer bi se sredstva koja se danas daju za postojeće fakultete, samo prenamijenila na drugu stavku u proračunu.
Gradonačelnik je istaknuo navod pročelnika Štefaneka, da Osijek ima 22000 studenata i 560 milijuna kuna za Sveučilište! Zašto je nemoguće da Grad Slavonski Brod dobije, za svoje sveučilište, barem desetinu toga iznosa? Isto tako, kod gradnje zgrada za sveučilište, treba imati u vidu da su zgrade u drugim sveučilišnim gradovima građene, ne lokalnim sredstvima, već baš iz središnjeg dravnog proračuna, u koji novac itekako uplaćuju i Brođani.
Grad je već namijenio zemljište, a možemo razgovarati i o drugim zgradama i prostoru, poput 18 hektara zemlje kod Srednje tehničke škole, za koje je ravnatelj Vlado Prskalo istaknuo da već ima strateške vizije razvoja za sljedećih 20 godina. Prskalo se također nadovezao, te podsjetio da novca u europskim fondovima ima, za redove veličina naših potreba, gotovo u izobilju (samo je njegova škola povukla više od 2,5 milijuna eura), ali moramo znati što i kako tražiti i kako napraviti projekt koji bi bio prepoznat kao vrhunski.
Utvrđeno je i da Slavonski Brod čak i prema strategiji koja je u Saboru usvojena 2011. gotovo već ima minimalne uvjete za sveučilište (minimalno tri fakulteta i kadar), jer se na vrijeme počelo misliti na školovanje doktora znanosti u raznim područjima poput bilinogojstva.
Strojarski, poljoprivredni, učiteljski, ekonomski, interdisciplinarni studiji, balkanski studiji, sestrinstvo...
Prednost je također što se fakulteti koji postoje nalaze u tri različite grane (strojarstvo, učiteljski, te veleučilišna baza s poljoprivredom i ekonomijom).
Uz to, tu je i jedan od boljih hrvatskih instituta, Hrvatski institut za povijest, te neki klinički odjeli bolnice, pri kojima se već dogovara osnivanje studija sestrinstva, a još prije su se pokretale inicijative za prerastanje bolnice u klinički nastavni centar, o čemu je govorio još tadašnji ravnatelj dr.sc. Davorin Đanić.
Ravnatelj Prskalo je predložio kao ideju i korištenje naših komparativnih prednosti: primjerice osnivanje studija peradarstva, okrenutog prema školovanju kadrova za potrebe tržišta mesa peradi za desetak milijuna muslimana u jugoistočnoj Europi. Treba misliti "outside the box", izvan kutije naših uobičajenih dogmi i predrasuda i tako naći svoju znanstvenu, ali i tržišnu nišu.
"Treba misliti "outside the box", izvan kutije naših uobičajenih dogmi i predrasuda i tako naći svoju znanstvenu, ali i tržišnu nišu." rekao je Vladimir Prskalo.
Neki drugi fakulteti mogu se lako osnovati, osobito društveni i humanistički, poput ekonomije ili jezika, koji ne zahtijevaju velika ulaganja niti postrojenja. Osim toga, trend u Europi i jest imati interdisciplinarne studije, primjerice balkanske studije, međunarodne odnose i slično.
Treba iskoristiti i što ćemo biti prvi grad na granici EU prema balkanskim zemljama, sličnoga jezika i kulture, gdje će se studenti radije doseljavati i uklapati u našu sredinu, donoseći novac i isukustva.
Sveučilište je važno osnovati, tijekom sljedećih dvije do tri godine i za to je, dakle, potrebna politička odluka.
Nakon toga, ili bolje, paralelno, treba pokrenuti organski razvoj. Hoćemo li mi imati za tih deset godina tri ili deset fakulteta onda ostaje na nama samima, ali Sveučilište koje se jednom osnuje ne gasi se i Slavonski Brod imat će perspektivu razvoja, koju dakako moramo sami iskoristiti i ostvariti.
Sudionici su se suglasili da nije cilj stvoriti "trgovinu diploma", kao što se napravilo u nekim gradovima susjedne Bosne i Hercegovine, već sveučilište prvorazrednog hrvatskog, a po mogućnosti i europskog ugleda.
Gradonačelnik Mirko Duspara zaključio je sastanak s ovim konkretnim zaključcima i pozvao prisutne da u sljedećoj godini poduzmemo sve kako bi se konačno ustanovilo kakav temelj imamo za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu, izradilo stručni i ekonomski elaborat o njegovoj utemeljenosti koji bismo uputili prema Vladi i Saboru. Pozvao je također da ova važna tema ne bude predmet političkih prepucavanja već političkog koncenzusa svih gradskih stranaka i znanstvene, kulturne i obrazovne javnosti Slavonskog Broda.
