Pravna mogućnost zajedničkog obavljanja poslova dviju ili više jedinica postoji otprije, no tek od 2022. godine država počinje aktivno poticati takvu praksu, nakon što je ova problematika dobila svoje mjesto u nekoliko strateških dokumenata, i to na način da država osigurava financijsku pomoć.
OD lokalnih izbora 2025. godine, uoči kojih smo objavili ciklus članaka o mogućem stvarnom spajanju gradova i općina u Brodsko-posavskoj županiji, više nismo detaljnije analizirali navedenu tematiku. Zapostavili smo je i gurnuli pod tepih, kao i političari. Zato nas je komentar Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ) „Funkcionalno spajanje općina i gradova: Što su pokazale prve četiri godine poticaja” autorice Ivane Rašić, ravnateljice i znanstvene savjetnice na istoj instituciji, iznova vratio ovoj prvorazrednoj temi. Rašić u svom istraživanju polazi od problema nejednake kvalitete javnih usluga koje su posljedica velikog broja jedinica lokalne samouprave (JLS), među kojima mnoge zbog manjka ljudi i novca mogu obavljati poslove tek djelomično ili ih uopće ne mogu obavljati (npr. komunalno redarstvo, dječji vrtić ili pripremu projekata za EU fondove). Navodi kako se ovaj problem može rješavati na dva načina: stvarnim ili funkcionalnim spajanjem. Potonje je i obuhvaćeno istraživanjem na koje se pozivamo s obzirom na to da ono zasad jedino egzistira kod Hrvata, a možda u budućnosti dovede i do stvarnog spajanja.
Poticanje funkcionalnog spajanja iliti odgađanje stvarnog spajanja
Funkcionalno spajanje zapravo podrazumijeva zajedničko obavljanje pojedinih poslova. Naime, pravna mogućnost zajedničkog obavljanja poslova dviju ili više jedinica postoji otprije, no tek od 2022. godine država počinje aktivno poticati takvu praksu, nakon što je ova problematika dobila svoje mjesto u nekoliko strateških dokumenata, i to na način da država osigurava financijsku pomoć (sufinanciranje stvarnih troškova) onim jedinicama koje imaju jedan od tri oblika dobrovoljnog funkcionalnog spajanja: zajedničkog službenika, zajednički upravni odjel ili službu te zajedničko trgovačko društvo ili ustavnu. Na takav način država plaća samo poslove koji se doista obavljaju, a poticaj ne zadire u samostalnost jedinica ni u dobrovoljnost suradnje, ističe u svom komentaru Rašić.
Rezultati provedbe 2022. - 2025.
U razdoblju od 2022. do 2025. ostvarena su 63 postupka dobrovoljnog funkcionalnog spajanja JLS-ova, od čega pet u Brodsko-posavskoj županiji. Od ukupnog broja, po 28 je ostvareno putem zajedničkog službenika odnosno putem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove, dok samo sedam putem zajedničkog upravnog odjela ili službe. Istovremeno, u Brodsko-posavskoj županiji su ostvarena tek dva funkcionalna spajanja putem zajedničkog službenika općina Oriovac i Brodski Stupnik, dva putem zajedničke ustanove Dječjeg vrtića „Ivančica Oriovac" istih dviju općina i Dječjeg vrtića „Nova Gradiška" (Grad Nova Gradiška i općine Stara Gradiška, Okučani, Gornji Bogićevci, Dragalić, Cernik, Nova Kapela i Staro Petrovo Selo) te jedno putem zajedničke službe komunalnog redarstva (općine Stara Gradiška, Okučani, Gornji Bogićevci i Dragalić).
Za sva spajanja u tom je razdoblju isplaćeno ukupno 10.669.024,41 eura, od kojih 804.448,35 eura JLS-ovima u Brodsko-posavskoj županiji. U tablici u nastavku je vidljiva raspodjela državne pomoći po osnovi funkcionalnog spajanja. Popis predvodi Grad Nova Gradiška s iznosom od približno 200 tisuća eura, dok je Općina Okučani uprihodila najmanje (5.680,47 eura).
I. Majstorić
BPŽ solidna po udjelu uključenih JLS-ova
U spajanjima je sudjelovalo 139 JLS-ova, što je 25 % svih gradova i općina u Hrvatskoj, odnosno 62,6 % od ciljana 222 JLS-a, koliko je postavljeno Nacionalnim planom opravka i otpornosti te Nacionalnim planom razvoja javne uprave 2022. - 2027. Najviše uključenih JLS-ova po županijama imaju Koprivničko-križevačka (64,0 %), Krapinsko-zagorska (56,3 %) i Istarska županija (51,2 %). Brodsko-posavska je na 7. mjestu (35,7 %). Najmanje ih pak imaju Vukovarsko-srijemska (3,2 %), Splitsko-dalmatinska (3,6 %) i Zadarska županija (5,9 %), iako Splitsko-dalmatinska županija ima najveći broj JLS-ova u Hrvatskoj (55). U Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji nije realiziran nijedan postupak spajanja. Prema tome, cilj od 40 % JLS-ova, koliko je postavljeno za županije, ostvarile su tri spomenute i Osječko-baranjska (45,2 %), dok sve ostale zaostaju, uključujući Brodsko-posavsku.
Preko 90 % sredstava za dječje vrtiće
Na kraju autorica zaključuje kako se mjere koriste na dva različita načina. Zajednički službenik te zajednički upravni odjel ili služba jeftin je i jednostavan alat malih, ruralnih jedinica, ponajprije za dijeljenje komunalnog i poljoprivrednog redarstva, dok zajedničko trgovačko društvo ili ustanova služe za institucionalno složenije oblike suradnje, ponajviše za dječje vrtiće, i apsorbiraju gotovo 90 % svih isplaćenih sredstava, iako čine manje od polovice postupaka. Isto se može zaključiti i za Brodsko-posavsku županiju budući da 93,8 % sredstava čine dvije ustanove dječjeg vrtića.
I. Majstorić
Treba li u budućnosti doći do stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave u Brodsko-posavskoj županiji?
