Od Popisa 2001. do Popisa 2021. najviše stanovnika u relativnom smislu (u apsolutnom svakako) izgubio je Grad Slavonski Brod, i to više od petine (22,8 %).
Pred nadolazeće lokalne izbore analiziramo posljednji prijedlog iz ciklusa članaka o promjeni upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. Za kraj smo sačuvali onaj o spajanju Grada Slavonskog Broda sa susjednim općinama.
Podsjećamo da svi dosadašnji prijedlozi nisu proizvoljna procjena autora tekstova ili redakcije Plusportala, već da su preuzeti iz istraživanja 'Učinkovit teritorijalni ustroj Hrvatske - geografski pristup' autora Petra i Dragutina Feletara, objavljenog 2021. godine u zborniku radova 'Prilika ili prijetnja? Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj' koji je objavio Ekonomski institut u Zagrebu. U njima nije predložen budući naziv općina, općinsko sjedište, lokacija dječjeg vrtića ili drugog proračunskog korisnika, već prostorni obuhvat na kojem živi dostatan broj stanovnika za uspostavu novih (okrupljenih) upravnih gradova i općina.
Argument protiv spajanja koji glasi da bi okrupljene jedinice lokalne samouprave možda onemogućile razvoj manjih sredina i rješavanje problema u udaljenim naseljima drži vodu. No, što će na kraju presuditi (funkcionalna ili stvarna spajanja) pitat će se političare, a možda i same građane kroz referendume.
Kako smo istaknuli u uvodnom tekstu, možda će trebati proći više izbornih ciklusa, kao za porez na nekretnine ili registar stanovništva, ali će ova tema morati doći na dnevni red jer u mnogim područjima jedva da će imati tko uplaćivati porez na dohodak. Kada se to dogodi, političke karte će se drugačije miješati. Osim smislenijeg ustroja, veće održivosti i transparentnosti proračuna, promjenom ustroja bi trebalo doći i do znatno veće konkurencije među kandidatima za čelnike manjeg broja teritorijalnih jedinica, što bi trebalo utjecati na veći odaziv birača, a onda i na kvalitetniji izbor lokalnih čelnika.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Grada Slavonskog Broda
U ovom tekstu govorimo o prijedlogu spajanja Grada Slavonskog Broda s općinama Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar i Podcrkavlje. Tako definiran prostorni obuhvat prostirao bi se na 249,4 km² te bi brojio 59.013 stanovnika. Prema tome, gustoća naseljenosti bi bila 236,6 stanovnika/km². Napominjemo da prema podacima iz Popisa 2011. godine iz zadnje Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda sve četiri općine, uz Općinu Sibinj, imaju preko 50,0 % dnevnih migranata od ukupno zaposlenih koji putuju na posao na područje Grada Slavonskog Broda.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Analiza pokazatelja
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. najviše stanovnika u relativnom smislu (u apsolutnom svakako) izgubio je Grad Slavonski Brod i to više od petine (22,8 %). Slijede Općina Gornja Vrba s padom od 15,3 %, Općina Klakar s padom od 16,4 % te Općina Podcrkavlje s padom od 17,7 %. Općina Bukovlje je izgubila najmanje (0,4 %), što je ustvari najpozitivniji pokazatelj za sve jedinice lokalne samouprave u Brodsko-posavskoj županiji u tom razdoblju. Istovremeno, Brodsko-posavska županija je izgubila nešto više od četvrtine stanovništva (26,3 %). Indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) govori o tome da sve općine Slavonskog Broda imaju povoljniju dobnu strukturu od Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije (151,4), osobito Općine Gornja Vrba (115,4) i Klakar (115,1), što se detaljnije može vidjeti u tablici 1.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Grad Slavonski Brod s prosječnim dohotkom od 5.019,71 EUR odudara od svih ostalih u razdoblju 2020.-2022. godine. Štoviše, to je i za 13,5 % više od prosječnog dohotka za Brodsko-posavsku županiju u tom razdoblju (4.421,35 EUR). Najmanji prosječni dohodak od promatranih pet jedinica lokalne samouprave ima Općina Podcrkavlje (3.803,39 EUR). Ista općina ima i najmanji broj poduzetnika na 1.000 stanovnika (7,9). Primjerice, od Općine Gornja Vrba čak trostruko manje (22,4). Slično je i s ostalim odabranim pokazateljima, no prosječna stopa nezaposlenosti u razdoblju 2020.-2022. godine je podjednaka, uz razliku manju od 3 % između Općine Klakar s najnižom (7,4 %) i Općine Podcrkavlje s najvišom (10,2 %), čime su svi očekivano ispod prosječne stope nezaposlenosti za županiju (11,0 %). Po udjelu visokoobrazovanih Grad Slavonski Brod značajno odudara od ostalih (25,2 %), kako je vidljivo iz tablice 2. Kao rezultat takvih razvojnih pokazatelja, Grad Slavonski Brod je tek u 5. razvojnoj skupini od njih 8, što je za grad ove veličine i nekadašnjeg industrijskog značaja ipak ispod očekivane razine. Općine Klakar i Gornja Vrba se ističu po tome što su jedine u 4. razvojnoj skupini u cijeloj županiji, zbog čega su i najrazvijenije općine, dok su općine Bukovlje i Podcrkavlje u 3. razvojnoj skupini.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), svih pet jedinica lokalne samouprave imaju suficite. Gledano po stanovniku, stanje je sljedeće. Općina Gornja Vrba je uvjerljivo vodeća sa 440,13 EUR suficita po stanovniku. Slijede Grad Slavonski Brod (174,48 EUR), Općina Podcrkavlje (89,83 EUR), Općina Bukovlje (63,42 EUR) i Općina Klakar (61,25 EUR), kako je vidljivo u tablici 3. Budući da na temelju podataka o suficitu po stanovniku nije moguće dobiti cjelokupnu proračunsku sliku zbog važnosti strukture prihoda i rashoda, potičemo čitatelje na dublju analizu proračuna jedinica lokalne samouprave, i to kroz više godina. U nastavku, u informativne svrhe, izdvojili smo odabrane prihode i rashode.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Najviše prihoda od poreza u 2023. godini ima Općina Gornja Vrba (56,8 %), a najmanje Općina Podcrkavlje (23,0 %), kako je vidljivo u tablici 4. Općina Bukovlje ima ih u udjelu od 47,0 %, Grad Slavonski Brod od 35,5 % i Općina Klakar od 32,4 %.
Općina Podcrkavlje ima najveći udio prihoda od pomoći (63,9 %), dok najmanji ima Općina Gornja Vrba (30,7 %). Općina Klakar ima ih u udjelu od 57,2 %, Grad Slavonski Brod od 47,6 % i Općina Bukovlje od 42,7 %.
Rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju najveći udio u Gradu Slavonskom Brodu (69,7 %), a najmanji u Općini Podcrkavlje (37,9 %). Općina Klakar ima ih u udjelu od 67,1 %, Općina Bukovlje od 56,1 % i Općina Gornja Vrba od 47,0 %.
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata) u rashodima 2023. godine najviši su u Općini Podcrkavlje (40,2 %), dok su najniži u Općini Gornja Vrba (2,6 %). Općina Bukovlje ima ih u udjelu od 24,6 %, Općina Klakar od 17,3 % i Grad Slavonski Brod od 15,9 %.
Ivan Majstorić // PlusPortal
Grad Slavonski Brod ima 18 proračunskih korisnika (2 ustanove dječjih vrtića, 10 osnovnih škola, glazbenu školu, ustanovu za gospodarenje športskim objektima, kazališno-koncertnu dvoranu, javnu vatrogasnu postrojbu, galeriju i gradsku knjižnicu), općine Klakar i Podcrkavlje po jednog (Dječji vrtić Roda Ruščica i Dječji vrtić Bambi Podcrkavlje), dok općine Bukovlje i Gornja Vrba nemaju niti jednog proračunskog korisnika.
Ipak, svih pet jedinica lokalne samouprave mogu se u 2023. godini pohvaliti najvišom razinom transparentnosti (5) koju prati Institut za javne financije.
Na kraju ovog teksta i ujedno cjelokupnog ciklusa ističemo tko su lokalni čelnici. Na čelu općina Bukovlje, Klakar i Podcrkavlje su SDP-ov Davor Petrik te HDZ-ovi Tomislav Pendić i Tomislav Trtanj. U Općini Gornja Vrba i Gradu Slavonskom Brodu su Ivan Vuleta i Mirko Duspara s Nezavisne liste Mirka Duspare.
Zaključno
Spajanje Slavonskog Broda sa susjednim općinama logična je ideja jer oni zajedno čine funkcionalnu gradsku regiju. No, istovremeno su ove općine uglavnom financijski uspješne zbog dobrog rada lokalne uprave i općenito (jako) razvijene zbog svog geografskog smještaja u okolici Slavonskog Broda. Bi li okrupnjavanje ove gradske regije u administrativnu cjelinu donijelo više koristi ili štete za današnje općine, teško je u nekoliko rečenica prosuditi.
Zato je ovaj ciklus članaka ograničeni prikaz kompleksne teme koji treba biti poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima. Drago nam je da smo u tome uspjeli.
Hoćemo li za desetak godina žaliti za današnjim upravno-teritorijalnim ustrojem ili ćemo i dalje razmatrati kako bi drugačiji mogao biti bolji, u ovom trenutku, neposredno pred lokalne izbore, manje je važno. Sada je važnije da budući lokalni (i županijski) čelnici iznova osvijeste činjenicu da svojom ulogom, položajem i utjecajem mogu osigurati kvalitetnija radna mjesta, bolje javne usluge, veću transparentnost i održivost proračuna te opći boljitak svih mještana. Drugačije neće moći zadržati i privući sve one koji će plaćati porez na dohodak i tražiti mjesto u dječjem vrtiću. Ako u tome uspiju, generacije poslije njih onda uopće neće žaliti za današnjim upravno-teritorijalnim ustrojem (jer će se jednom zaista morati promijeniti). Zanimat će ih kako se ovdje živi i ispunjavaju li jedinice lokalne samouprave usluge koje građani trebaju i traže.
