Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
NAKON što smo u prethodnom tekstu dali kontekst temi promjene upravno-teritorijalnoga ustroja Republike Hrvatske, u ovom tekstu donosimo prikaz prostornog obuhvata prve odabrane općine u Brodsko-posavskoj županiji prema prijedlogu geografa Petra i Dragutina Feletara.
Autori za potrebe izrade prijedloga novog upravno-teritorijalnog ustroja predlažu formiranje novih općina s barem 5.000 stanovnika i upravnih gradova s barem 10.000 stanovnika.
Od Popisa 2001. do Popisa 2021., područje općina Gornji Bogićevci (-38,4 %), Okučani (-45,0 %) i Stara Gradiška (-46,9 %) izgubilo je znatan broj stanovništva, dok područje općine Dragalić bilježi manji pad broj stanovnika (-17,5 %) u istom razdoblju. Brodsko-posavska županija je u istom periodu izgubila 26,3 % stanovništva.
Imajući u vidu recentne demografske procese, zbog kojih u Brodsko-posavsko županiji samo gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška te općina Sibinj prema popisu 2021. imaju više od 10.000 odnosno 5.000 stanovnika, spajanje jedinica lokalne samouprave se čini kao sasvim logična posljedica. To bi omogućilo jačanje ljudskih, financijskih, organizacijskih, infrastrukturnih i drugih kapaciteta u pružanju javnih usluga građanima i poduzetnicima.
U nastavku donosimo prikaz odabranih pokazatelja za prvu općinu u nizu.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Okučani
Prema prijedlogu Feletara, današnje općine Dragalić, Gornji Bogićevci i Stara Gradiška spojile bi se s Općinom Okučani, tvoreći jednu jedinicu lokalne samouprave na površini od 349,3 km2 s ukupno 5.720 stanovnika i gustoćom naseljenosti od 16,4 stanovnika/km2. Naravno, takva teritorijalna jedinica može se i drugačije nazvati.
I. Majstorić
Analiza odabranih pokazatelja
Područje krajnjeg zapada Brodsko-posavske županije među onima je u Hrvatskoj koji je u posljednja dva desetljeća najviše pogođen depopulacijom, što potvrđuju i službeni podatci. Naime, od Popisa 2001. do Popisa 2021., područje općina Gornji Bogićevci (-38,4 %), Okučani (-45,0 %) i Stara Gradiška (-46,9 %) izgubilo je znatan broj stanovništva, dok područje općine Dragalić ipak bilježi manji pad broj stanovnika (-17,5 %) u istom razdoblju. Brodsko-posavska županija u istom je vremenu izgubila 26,3 % stanovništva. Kao posljedica toga, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) izrazito je nepovoljan, pri čemu se posebno ističe Općina Stara Gradiška na čijem je području udio stanovništva sa 60 i više godina gotovo trostruko veći od onog u dobi do 19 godina (287,4), što je vidljivo u tablici 1. Za usporedbu, županijski indeks starenja je 151,4.
I. Majstorić
Nadalje, ističemo kako sve četiri općine imaju prosječni dohodak niži od prosječnog dohotka za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Također, sve četiri općine imaju i veće stope nezaposlenosti u odnosu na županijsku od 11,0 %, osobito općine Okučani (28,8 %) i Gornji Bogićevci (26,9 %), što je vidljivo u tablici 2. Indikativan je i podatak o broju visokoobrazovanih koji je za sve četiri općine ispod 7,0 % (Brodsko-posavska županija ima 17,4 %), što zajedno s prethodno spomenutim pokazateljima doprinosi najnižoj kategoriji indeksa razvijenosti (1). Ipak, pozitivno je da je po broju poduzetnika na 1.000 stanovnika Općina Stara Gradiška druga u cijeloj županiji.
I. Majstorić
Što se tiče proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), vidljivo je iz tablice 3. da sve četiri općine bilježe suficit. Pritom valja istaknuti kako u toj godini među njima Općina Dragalić bilježi najveći suficit po stanovniku (667,88 EUR). Ujedno, ista općina ima najveće prihode po stanovniku za tu godinu (1.344,94 EUR), dok Općina Stara Gradiška ima najveće rashode po stanovniku (829,54 EUR).
I. Majstorić
Objašnjenje za suficite ovih općina moglo bi se objasniti sljedećim pokazateljem. Naime, tri od četiri promatrane općine imaju priličan udio pomoći (oko tri petine) u prihodima u ostvarenju proračuna za 2023. godinu. Za razliku od ostalih, Općina Dragalić ima oko četvrtine pomoći u svojim prihodima u toj godini (25,5 %), što je posljedica prodaje prirodnih bogatstava (32,5 %).
Naglasimo, kako je navedeno na mrežnoj stranici Proračun.hr u Vodiču kroz proračun, da pomoći dolaze iz državnog i županijskog proračuna, od sredstva EU ili drugih međunarodnih organizacija te od ostalih subjekata unutar općeg proračuna. Drugim riječima, i sredstva iz EU su u kategoriji pomoći.
Istodobno, tri od četiri općine imaju približno petinu prihoda od poreza. Općina Stara Gradiška pak ima nešto više od desetine prihoda od poreza (11,9 %). Prema Vodiču kroz proračun, poreze čine porez na dohodak, prirez, porez na promet nekretnina, porez na potrošnju, porez na tvrtku, porez na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina.
Zbog cjelovitijeg prikaza proračunskih stanja, izdvojili smo i najveće dijelova kolača u rashodima, što je vidljivo iz tablice 4.
I. Majstorić
Rashodi za zaposlene (plaće, naknade i doprinosi) i materijalni rashodi (naknade troškova, uredski materijal, energija i dr.) zajedno kao tzv. hladni pogon variraju svojim udjelom od općine do općine - od 34,0% u rashodima Općine Dragalić u 2023. do 58,9 % u rashodima Općine Okučani. Kad je riječ o rashodima za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva i dr.), udjeli variraju od 16,4 % u Općini Okučani do 47,2 % u Općini Dragalić. Naravno, stanje je moglo biti drugačije odabirom neke druge godine, osobito zbog velikog rasta plaća, no za potrebe ove analize ovi podatci su dostatni za prikaz proračunskog stanja.
Za temu prihoda i rashoda treba istaknuti i proračunske korisnike ovih općina. To su Narodna knjižnica i čitaonica Okučani te Narodna knjižnica i čitaonica „Grigor Vitez” Gornji Bogićevci. Osim navedenih, treba spomenuti i Dječji vrtić Nova Gradiška koje, su osnivači Grad Nova Gradiška, općine Cernik, Nova Kapela i Staro Petrovo Selo te četiri općine koje su u fokusu ovog članka.
Glede (temeljne) transparentnosti proračuna koju kontinuirano prati Institut za javne financije, jedino je Općina Okučani dobila najbolju moguću ocjenu (5) u 2023. godini, što govori da na zapadu Brodsko-posavske županije ima još puno prostora za napredak po pitanju transparentnosti.
Na kraju treba spomenuti da su na čelu tri od četiri općine HDZ-ovi načelnici. Pavo Klarić je na čelu Općine Gornji Bogićevci, Aca Vidaković na čelu Općine Okučani, Velimir Paušić na čelu Općine Stara Gradiška, dok je načelnik Općine Dragalić Zvonimir Karlik kandidat grupe birača. Dakle, funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave ne mora ugroziti položaj i utjecaj vladajućem HDZ-u. Naprotiv, veće i jače općine mogu donijeti samo bolje rezultate, a time i podršku među biračima, bez obzira na to o kojem se kandidatu ili političkoj stranci radi.
U konačnici, ističemo kako smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
