Današnje brodsko-posavske općine Gundinci i Slavonski Šamac bile bi spojene s Općinom Sikirevci, čime bi obuhvaćale površinu od približno 110 kvadratnih kilometara, a na tom bi prostoru živjelo nešto više od 5200 stanovnika.
Nakon što smo u prethodnom tekstu analizirali prijedlog spajanja općina Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Stara Gradiška, u ovom tekstu donosimo prikaz prostornog obuhvata druge odabrane općine u Brodsko-posavskoj županiji prema prijedlogu geografa Petra i Dragutina Feletara. Ovaj put na krajnjem istoku.
PRETHODNO smo istaknuli kako autori prijedloga novog upravno-teritorijalnog ustroja predlažu formiranje novih općina s barem 5.000 stanovnika i upravnih gradova s barem 10.000 stanovnika, što znači da u spajanju trebaju sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave u Brodsko-posavskoj županiji jer samo gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška te općina Sibinj prema popisu 2021. ispunjavaju navedeni kriterij.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Sikirevci
Prema prijedlogu Feletara, današnje općine Gundinci i Slavonski Šamac spojile bi se s Općinom Sikirevci, čime bi obuhvaćale površinu od približno 110,0 km2. Ukupno bi brojile 5.214 stanovnika s gustoćom naseljenosti od 47,4 stanovnika/km2. Naravno, takva teritorijalna jedinica može se i drugačije nazvati.
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Područje krajnjeg istoka Brodsko-posavske županije također je pogođeno depopulacijom, iako nešto manje od krajnjeg zapada. Od Popisa 2001. do Popisa 2021. najviše stanovnika je izgubila Općina Slavonski Šamac (-40,5 %). Općina Gundinci je izgubila približno trećinu stanovništva od početka tisućljeća (-29,8), dok je Općina Sikirevci ostala bez četvrtine svoje nekadašnje populacije (-25,1 %), što prikazuje tablica 1. Ipak, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) je u dvije od tri općine povoljniji u odnosu na županijski (151,4). Štoviše, Općina Gundinci jedina u cijeloj županiji prema Popisu 2021. ima više mladih u dobi do 19 godina od stanovništva sa 60 i više godina.
I. Majstorić
Kao i kod općina s krajnjeg zapada županije, sve tri općine očekivano imaju prosječni dohodak niži od prosječnog dohotka za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Po pitanju stope nezaposlenosti u istom razdoblju ona je približna istoj u županiji (11,0 %), pri čemu Općina Slavonski Šamac ima najvišu od tri općine (14,1 %). Broj visokoobrazovanih je za sve tri općine ispod 10,0 %, kako je vidljivo u tablici 2., što je kao i na zapadu županije znatno manje od županijske vrijednosti (17,4 %). Usprkos svemu tome, samo Općina Slavonski Šamac pripada najnižoj kategoriji indeksa razvijenosti (1). Ostale dvije općine su u jednoj kategoriji iznad (2).
I. Majstorić
Što se tiče proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), u tablici 3. je vidljivo da sve tri općine bilježe deficit. Gledano po stanovniku je to neznatnih nekoliko desetaka eura, odnosno manje od –50,00 EUR.
I. Majstorić
Objašnjenje za deficite ovih općina može upućivati na kapitalne projekte, odnosno građevinske objekte. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u rashodima 2023. godine u Općini Sikirevci imali su udio od 62,2 %, u Općini Slavonski Šamac 48,4 % te u Općini Gundinci tek 11,0 %, što je vidljivo iz tablice 4. Potonja je imala čak 67,5 % udjela rashoda za zaposlene i materijalne rashode u rashodima 2023. godine, što je najviše od svih dosad sedam analiziranih općina. Iste je Općina Sikirevci imala u udjelu od 27,1 %, dok ih je Općina Slavonski Šamac imala u udjelu od 39,1 %.
I. Majstorić
Kad je riječ o najvećim izvorima prihoda prema ekonomskoj klasifikaciji, u nastavku izdvajamo udjele prihoda od poreza i pomoći, uz napomenu da smo u prethodnom članku istaknuli da pomoći podrazumijevaju i EU sredstava. Naime, Općina Gundinci je imala oko trećine prihoda od pomoći u prihodima 2023. godine (34,4 %) za razliku od izrazito visokih 73,3 % u Općini Sikirevci i 79,5 % u Općini Slavonski Šamac. Što se tiče prihoda od poreza, Gundinci imaju udio od oko četvrtine u prihodima (24,5 %), Općina Sikirevci 18,0 % te Općina Slavonski Šamac 16,3 %. Valja spomenuti i da Općina Gundinci u 2023. godini imala 30,2 % prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada.
Istaknimo i da ove tri općina nemaju niti jednog proračunskog korisnika, što govori o tome da nisu iskoristile mogućnost pružanja usluga svojim građanima uz sredstva pomoći iz državnog proračuna za djelomično financiranje troškova za funkcioniranje ustanove ili trgovačkog društva u razdoblju od pet godina, kako nam je u ranijem intervjuu kazala dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Ekonomskom institutu u Zagrebu i bivša ministrica uprave.
Glede (temeljne) transparentnosti proračuna koju kontinuirano prati Institut za javne financije, općine Gundinci i Sikirevci u 2023. godini imaju najvišu ocjenu (5), dok Općina Slavonski Šamac ima za jednu niže (4).
Na kraju treba spomenuti kako su na čelu svake od tri općine predstavnici različitih političkih stranaka/grupa birača. Na čelu Općine Gundinci je Ilija Markotić iz koalicije SDP-a i HSS-a, Općine Sikirevci Josip Nikolić, kandidat grupe birača, dok je načelnik Općine Slavonski Šamac HDZ-ov Branislav Milinović.
Iako na istoku županije argument o vladanju iste političke stranke ne bi vrijedio za funkcionalno spajanje općine, uz depopulaciju kao glavni argument, još mogu poslužiti i nepostojanje proračunskog korisnika te nedovoljni financijski kapaciteti, zbog čega su građani uskraćeni za javne usluge.
U konačnici, kao i u ranijem tekstu, ističemo kako smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
