Pred nadolazeće lokalne izbore analiziramo izrazito osjetljivu temu za političare i (velike) političke stranke. Onu o promjeni upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. Istražili smo kako bi u budućnosti mogle izgledati jedinice lokalne samouprave u sastavu današnje Brodsko-posavske županije, koristeći se prijedlogom geografa Petra i Dragutina Feletara objavljenog 2021. godine u zborniku radova konferencije „Prilika ili prijetnja? Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj” koju je organizirao Ekonomski institut u Zagrebu.
DANAŠNJI upravno-teritorijalni ustroj na snazi je nakon što je Zastupnički dom Sabora 29. prosinca 1992. godine izglasao Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj prema kojem je formirano: 21 županija (uključujući Grad Zagreb), 2 kotara (Glina i Knin), 70 gradova i 419 općina.
1991. je bilo 102 općina, dok ih je danas 428
Za usporedbu, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 1952. godine donesen je Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine kojim je formirano 89 kotara i 737 općina. Općina je bila osnovna političko-teritorijalna cjelina, a kotar je obuhvaćao skupinu općina udruženih najčešće na regionalnoj osnovi. Kotari su se održali do 1967. godine, kada su ukinuti. Njihov broj je varirao, tako ih je 1955. godine bilo 27, 1962. godine 9 i 1967. godine 8. Broj općina je također varirao, od 737 u 1952. godini do 102 u 1991. godine, među kojima su bile i općine Nova Gradiška i Slavonski Brod. Valja naglasiti kako u vrijeme Narodne Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Hrvatske nije postojala podjela na županije. Nakon svih promjena unatrag nekoliko desetljeća, upravno-teritorijalni ustroj danas broji sveukupno 21 županija, 127 upravnih gradova i 428 općina.
Prema (n)ovom prijedlogu, područje današnje Brodsko-posavske županije pripadalo bi Osječko-brodsko-vukovarskoj županiji sa sjedištem u Osijeku, dok bi na područjima postojeća 2 upravna grada i 26 općina bila formirana 2 upravna grada i 7 općina.
Tridesetak godina poslije formiranja upravno-teritorijalnog ustroja kakvog imamo, lokalno stanovništvo se identificira sa svojim županijama, upravnim gradovima i općinama te njihovim simbolima (grb, zastava, dan županije/grada/općine, svetac zaštitnik, granice). Istovremeno, lokalni (i županijski) čelnici uživaju u moći koja im po funkciji pripada i kontroli nad javnim novcem i kadroviranjem. Međutim, samo je pitanje vremena kada će se broj općina i upravnih gradova (posljedično i županija) morati smanjiti jer je ogroman nesrazmjer između njihovog broja i usluga koje pružaju za javne novce kojima raspolažu.
Glavni argumenti – demografski i financijski
Prema tom scenariju nužno nas vode neumoljivost depopulacije i neodrživost lokalnih proračuna, bez obzira na političke interese, povijesno značenje te strastveno rivalstvo susjednih upravnih gradova i sela. Najbolji primjeri za to su Općina Stara Gradiška koja je od popisa 2001. do popisa 2021. izgubila približno polovicu stanovništva (46,8 %) i Općina Slavonski Šamac koja je prema izvršenju proračuna za 2023. godinu imala gotovo četiri petine prihoda od pomoći (79,5 %).
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Iako financijska pomoć u naše teritorijalne jedinice dolazi i iz Europske unije, ona više neće tako obilato financirati domaće infrastrukturne projekte kroz nekoliko godina pa će sve ono izgrađeno zahvaljujući EU pomoći dugoročno trebati i adekvatno održavati.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Možda će trebati proći više izbornih ciklusa, kao za porez na nekretnine ili registar stanovništva, ali će ova tema morati doći na dnevni red jer u mnogim područjima jedva da će imati tko uplaćivati porez na dohodak. Kada se to dogodi, političke karte će se drugačije miješati. Osim smislenijeg ustroja, veće održivosti i transparentnosti proračuna, promjenom ustroja bi trebalo doći i do znatno veće konkurencije među kandidatima za čelnike manjeg broja teritorijalnih jedinica, što bi trebalo utjecati na veći odaziv birača, a onda i na kvalitetniji izbor lokalnih čelnika.
Prijedlog reorganizacije ustroja
Prijedlog Petra i Dragutina Feletara na temelju niza kriterija obuhvaća smanjivanje broja upravnih gradova sa sadašnjih 127 na 95, broja općina sa 428 na 124 i broja županija (regija) s prosječno 555.451 stanovnikom s 21 na 7.
Prema tom prijedlogu, ukupan broj teritorijalnih jedinica smanjio bi se s 576 na 226 jedinica. Zvuči kao utopija, no postoji primjer Danske, za koju se ne bi reklo da je imala takav problem, u kojoj je drastično srezan broj teritorijalnih jedinica.
Sukladno ovom prijedlogu, područje današnje Brodsko-posavske županije pripadalo bi Osječko-brodsko-vukovarskoj županiji sa sjedištem u Osijeku, dok bi na područjima postojeća 2 upravna grada i 26 općina bila formirana 2 upravna grada i 7 općina.
U svakom od idućih tekstova do lokalnih izbora analizirat ćemo po jednu općinu ili upravni grad iz ovog prijedloga, prikazujući odabrane demografske, ekonomske i financijske pokazatelje.
