Današnje općine Vrpolje i Velika Kopanica spojile bi se u zasebnu jedinicu lokalne samouprave, koja bi brojila 5.439 stanovnika na površini od 134,79 km² pa bi gustoća naseljenosti bila 40,4 stanovnika/km².
Prethodna tri teksta donijela su prijedloge geografa Petra i Dragutina Feletara o mogućim prostornim obuhvatima općina Okučani i Sikirevci te Grada Nove Gradiške nakon spajanja sa susjednim općinama. Sad na red dolaze dvije općine iz istočnog dijela Brodsko-posavske županije.
Autori prijedloga predlažu da je u budućnosti nužno najmanje 5.000 stanovnika za formiranje općine, što ide u prilog spajanju Općine Vrpolje i Općine Velika Kopanica čije potencijalno spajanje analiziramo u nastavku teksta.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Vrpolje
Prema prijedlogu spomenutih autora, današnje općine Vrpolje i Velika Kopanica spojile bi se u zasebnu jedinicu lokalne samouprave, koja bi brojila 5.439 stanovnika na površini od 134,79 km² pa bi gustoća naseljenosti bila 40,4 stanovnika/km².
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. Općina Vrpolje je izgubila 30,0 %, dok je Općina Velika Kopanica 26,6 %, zbog čega su danas na približno istoj veličini stanovništva, što se vidi iz tablice 1. Stoga je pravo pitanje kako bi se uopće zvala ova jedinica lokalne samouprave. U tom slučaju, bi li trebalo organizirati referendum ili bi naziv trebala odrediti politika?
Nadalje, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) za ove dvije općine upućuje na to da imaju povoljniju dobnu strukturu stanovništva u odnosu na Brodsko-posavsku županiju u cjelini (151,4), kao i u odnosu na većinu ostalih jedinica lokalne samouprave. Općina Vrpolje ima indeks starenja 130,5, dok Općina Velika Kopanica 123,3.
I. Majstorić
Ove dvije općine također su, kao i prethodno analizirane, u skupini onih koje su ispod prosjeka dohodak za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.–2022. godine (4.421,35 EUR). U Općini Vrpolje iznosi 3.688,98 EUR, dok u Općini Velika Kopanica 3.732,67 EUR. Po pitanju prosječne stope nezaposlenosti u istom razdoblju, Općina Vrpolje je imala istu od 10,0 %, a Općina Velika Kopanica 8,9 %, čime su obje bile ispod tog pokazatelja za županiju (11,0 %). Po broju poduzetnika na 1.000 stanovnika, obje općine su u gornjem dijelu Brodsko-posavske županije, odnosno iznad prosjeka (14,5) s njih 15,6 i 14,7 na 1.000 stanovnika. Osim toga, obje općine imaju manje od 10,0 % visokoobrazovanih (9,4 % odnosno 8,9 %) pa su posljedično, kako je vidljivo u tablici 2., u pretposljednjoj razvojnoj skupini (2. od 8) po vrijednosti indeksa razvijenosti.
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), u tablici 3. je vidljivo da su u toj godini obje općine zabilježile suficit. Gledano po stanovniku, riječ je o suficitu od 47,33 EUR u Općini Vrpolje odnosno 94,16 EUR u Općini Velika Kopanica. Slično je to kao i u drugim analiziranim općinama iz prethodnih članaka. Zato upućujemo zainteresirane čitatelje na detaljnije praćenje i analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave iz razloga jer suficiti ne moraju upućivati na dobro poslovanje zbog ovisnosti o pomoći, kao što ni deficiti ne moraju nužno govoriti suprotno zbog ulaganja u različite projekte. Stoga u nastavku izdvajamo neke od prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji.
I. Majstorić
Kada govorimo o prihodima od poreza, Općina Vrpolje ima u 2023. godini njihov udio od četvrtinu (25,1 %), dok Općina Velika Kopanica ima nešto više od trećine (36,0 %), kako je vidljivo iz tablice 4. Glede udjela prihoda od pomoći, Općina Vrpolje ih ima u udjelu od visokih 66,2 %, dok Općina Velika Kopanica ima ipak manji udio, ali značajan (52,6 %). Pomoći možemo podijeliti i specifičnije jer se radi o svega dvije općine. Naime, Općina Vrpolje je iz proračuna (državnog, županijskog i dr.) uprihodila 46,6 %, a temeljem prijenosa EU sredstava 19,4 %. Kod Općine Velika Kopanica je 40,8 % iz proračuna, a 5,1 % od EU sredstava. Također, potonja ima nezanemarivih 6,6 % od izvanproračunskih korisnika (HZMO-a, HZZ-a, HZZO-a i dr.).
Što se tiče rashoda na koje stavljamo naglasak, rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju udio od 27,2 % u Općini Vrpolje i 52,7 % u Općini Velika Kopanica. Druga skupina na koju stavljamo naglasak su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata. U rashodima 2023. godine u Općini Vrpolje imali su udio od 53,0 %, a u Općini Velika Kopanica 28,6 %, što je prikazano u tablici 4.
I. Majstorić
Kao i susjedne općine na istoku iz jednog od ranijih članaka, obje promatrane jedinice lokalne samouprave nemaju niti jednog proračunskog korisnika, što govori da nisu iskoristile mogućnost pružanja usluga svojim građanima uz sredstva pomoći iz državnog proračuna, o čemu je detaljnije u intervjuu za Plusportal govorila dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Ekonomskom institutu u Zagrebu i bivša ministrica uprave. Neovisno o tome, ono čime se općine Vrpolje i Velika Kopanica ipak mogu pohvaliti su najviše ocjene razine transparentnosti proračuna (5) prema Institutu za javne financije.
Kao i za sve prethodne analize prijedloga spajanja jedinica lokalne samouprave, na kraju obavezno ističemo lokalne čelnike. Naime, ove dvije općine vode HDZ-ovci. Na čelu Općine Vrpolje je načelnica Ankica Zmaić, a na čelu Općine Velika Kopanica Ivan Meteš. Pored demografskih i financijskih razloga, upravo ista politička stranka na čelu susjednih općina može biti dodatni poticaj za njihovo spajanje, s ciljem jačanja svih kapaciteta jedinica lokalne samouprave u pružanju potrebnih javnih usluga građanima te provođenja kvalitetnih i održivih projekata na opću dobrobit lokalne zajednice.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo da smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalne samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
