Današnje brodsko-posavske općine Bebrina, Brodski Stupnik i Sibinj bile bi spojene u jednu, čineći najveću općinu po broju stanovnika (10.955) od svih koje analiziramo. Prostirala bi se površinom od 269,1 km² pa bi to značilo da ima gustoću naseljenosti od 40,7 stanovnika/km².
Iako smo u novom nastavku ciklusa članaka o promjeni upravno-teritorijalno ustroja planirali obuhvatiti preostale općine u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije, zbog reakcija čitatelja odlučili smo u ovom tekstu predstaviti zadnji prijedlog spajanja općina zapadno od Grada Slavonskog Broda.
Komentirajući prijedlog spajanja Općine Oriovac i Općine Nova Kapela, čitatelji su doveli u pitanje smislenost takvog reustroja. Smatraju kako bi se Općina Oriovac trebala spojiti s Općinom Brodski Stupnik, dok bi se Općina Nova Kapela trebala spojiti s jedinicama lokalne samouprave na njezinom zapadu budući da tamošnji stanovnici više gravitiraju Novoj Gradiški. Drago nam je da smo potaknuti raspravu, znajući kako je ovo ograničeni prikaz mogućih scenarija novog upravno-teritorijalnog ustroja. Ovi primjeri samo govore da ni lokalni stanovnici ne misle isto, a kamoli oni koje će se više pitati kada iscrtavanje nove karte gradova I općina dođe na dnevni red: lokalni čelnici, saborski zastupnici, ministri i politički moćnici iz sjene.
Nakon što smo predstavili moguće prostorne obuhvate općina Okučani, Sikirevci, Vrpolje, Staro Petrovo Selo i Oriovac te Grada Nove Gradiške, kao idući prijedlog geografa Petra i Dragutina Feletara, analiziramo Općinu Sibinj.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Sibinj
Prema prijedlogu Feletara današnje općine Bebrina, Brodski Stupnik i Sibinj bile bi spojene u jednu, čineći najveću općinu po broju stanovnika (10.955) od svih koje analiziramo. Prostirala bi se na površini od 269,1 km ² pa bi to značilo da ima gustoću naseljenosti od 40,7 stanovnika/km².
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. i Općina Sibinj je izgubila oko četvrtine stanovništva (24,1 %). Općina Bebrina je ostala bez petine populacije (-20,4 %), dok Općina Brodski Stupnik bez trećine (33,2 %), što je vidljivo iz tablice 1. Za napomenu, Brodsko-posavska županija je u istom vremenu izgubila 26,3 % stanovništva. Usprkos tome, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) je u Općini Bebrina relativno povoljan (105,4) za razliku od općina Sibinj (165,8) i Brodski Stupnik (145,8 %). Prema tome, jedino Općina Sibinj, pojednostavljeno govoreći, ima nepovoljniju strukturu stanovništva u odnosu na Brodsko-posavsku županiji (151,4).
I. Majstorić
Među tri promatrane općine, dvije su u skupini onih koje su ispod prosjeka dohodak za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Općina Sibinj sa 4.128,05 EUR i Općina Bebrina s 3.468,46 EUR, kako je vidljivo iz tablice 2. Općina Brodski Stupnik sa 4.661,34 EUR ima najveći prosječni dohodak u tom razdoblju od svih općina u Brodsko-posavskoj županiji. Prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju je u Općini Sibinj bila 9,0 %, u Općini Bebrina 9,9 %, a u Općini Brodski Stupnik 8,2 %, što znači da su sve tri općine tada bile ispod prosječne stope nezaposlenosti za županiju (11,0 %). Po broju poduzetnika na 1.000 stanovnika Općina Brodski Stupnik (14,8) stoji bolje od Općine Sibinj (10,8) i Općine Bebrina (8,7), čime je i iznad prosjeka za taj pokazatelj u županiji (14,5). Po broju visokoobrazovanih Općina Bebrina sa samo 5,9 % dosta zaostaje od Općine Sibinj (10,6 %) i Općine Brodski Stupnik (9,5 %), a osobito u usporedbi s prosjekom Brodsko-posavske županije (17,35 %). Stoga su i po vrijednosti indeksa razvijenosti općine Sibinj i Brodski Stupnik u 3. razvojnoj skupini, a Općina Bebrina u pretposljednjoj 2. (od 8).
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), sve tri analizirane općine imaju suficit. Gledano po stanovniku, u tablici 3. je vidljivo da podaci znatno variraju. U Općini Sibinj iznosi 13,17 EUR, u Općini Bebrina 690,77 EUR, a u Općini Brodski Stupnik 2.312,44 EUR, što je posljedica i najvećih prihoda i rashoda od svih općina u Brodsko-posavskoj županiji u toj godini. Zato iznova treba naglasiti da na temelju ovog podatka nije moguće dobiti cjelokupno proračunsku sliku jer suficiti ne moraju podrazumijevati dobro poslovanje zbog toga jer općine znatno ovise o pomoćima, no dobivanje pomoći iz Europske unije (kako se sredstva iz EU definiraju) može govoriti i o uspješnosti općina u prijavi projekata i povlačenju sredstava. Zato upućujemo zainteresirane čitatelje na detaljnije praćenje i analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave pred lokalne izbore, i to kroz više godina. U nastavku teksta izdvojili smo odabrane prihode i rashode.
I. Majstorić
Glede prihoda od poreza u 2023. godine, stanje je kod ovih općina sljedeće. Općina Sibinj ih je imala u udjelu od 40,1 %, Općina Bebrina od 20,4 %, a Općina Brodski Stupnik od 9,4 %, što se vidi iz tablice 4. Što se tiče udjela prihoda od pomoći, Općina Sibinj ih je imala u udjelu od 45,8 %, a općine Bebrina i Brodskih Stupnik od visokih 71,0 % odnosno 79,0 %. Možemo istaknuti i specifičnije podatke za pomoći potonje dvije općine. Naime, Općina Bebrina ima 40,4 % iz proračuna (države, županije i dr.) i 30,1 % prihoda od pomoći iz EU, dok Općina Brodski Stupnik ima 27,4 % odnosno 51,6 %. Tek neznatni dio imaju od izvanproračunskih korisnika.
Rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju udio od 56,2 % u Općini Sibinj, 41,6 % u Općini Bebrina i 15,5 % u Općini Brodski Stupnik. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata) u rashodima 2023. godine u Općini Sibinj imaju udio od 25,0 %, u Općini Bebrina 48,1 % i u Općini Brodski Stupnik čak 74,6 %, kako je prikazano u tablici 4.
I. Majstorić
Među brodsko-posavskih općinama koje nemaju proračunske korisnike su i općine Bebrina i Brodski Stupnik, no treba istaknuti da je Općina Brodski Stupnik iskoristila mogućnost funkcionalnog spajanja s Općinom Oriovac oko organiziranja zajedničke ustanove - dječjeg vrtića Ivančica, o čemu smo pisali u ranijem tekstu.
Što se tiče razine transparentnosti koju prati Institut za javne financije, sve tri općine imaju najvišu moguću ocjenu (5).
Na kraju ističemo tko su lokalni čelnici. Na čelu Općine Sibinj je Josip Pavić, koji je na prošlim izborima bio na listi Hrvatske konzervativne stranke, doke je ove godine kandidat grupe birača. Na čelu Općine Brodski Stupnik je Goran Jelinić, kandidat grupe birača, dok je na čelu Općine Bebrina HDZ-ov Ivan Brzić. Bez obzira na nominalnu političku raznovrsnost u ovim općinama, zbog demografskih i financijskih razloga spajanje općina će doći i na njihove stolove. Hoće li oni za njima sjediti i tko bi se s kime trebao spojiti, saznat ćemo kada ova tema sazrije u političkoj volji glavnih aktera. Iako ove općine gravitiraju Gradu Slavonskom Brodu, osobito zbog broja zaposlenih koji ondje radi, čini se razumljivim da opstane jedna teritorijalna jedinica između Općine Oriovac i Grada Slavonskog Broda. Hoće li pritom Općina Brodski Stupnik biti spojena s Općinom Oriovac ili Općinom Sibinj, vrijeme će pokazati.
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo da smo svjesni kako je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no može služiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
Ranije tekstove iz serije članaka PlusPortala o reustroju županije, moguće je pročitati ovdje:
