Današnje općine Staro Petrovo Selo i Davor zajedno bi brojile 6.639 stanovnika na površini od 183,7 km2, što znači da bi gustoća naseljenosti bila 36,1 stanovnika/km2.
Kroz prethodna četiri teksta analizirali smo prijedloge geografa Petra i Dragutina Feletara o mogućim prostornim obuhvatima općina Okučani, Sikirevci i Vrpolje te Grada Nove Gradiške nakon spajanja sa susjednim općinama. U ovom tekstu na red dolaze dvije općine iz zapadnog dijela Brodsko-posavske županije.
Riječ je o općinama Staro Petrovo Selo i Davor čije bi potencijalno spajanje zadovoljilo kriterij od minimalno 5.000 stanovnika za formiranje općine, koliko autori predlažu.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Staro Petrovo Selo
Tako bi prema prijedlogu spomenutih autora današnje općine Staro Petrovo Selo i Davor zajedno brojile 6.639 stanovnika na površini od 183,7 km2, što znači da bi gustoća naseljenosti bila 36,1 stanovnika/km2.
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. Općina Staro Petrovo Selo je izgubila više od trećine stanovništva (35,3 %), a Općina Davor više od petine (22,4 %), što je vidljivo iz tablice 1. Indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) govori da je dobna struktura stanovništva na području Općine Davor povoljnija u odnosu na Brodsko-posavsku županiju u cjelini (151,4), to jest, u odnosu na većinu ostalih jedinica lokalne samouprave - za razliku od Općine Staro Petrovo Selo (168,9).
Na čelu Općine Staro Petrovo Selo je Nikola Denis, a na čelu Općine Davor Đuro Anđelković. Obojica HDZ-ovci. Stoga se može reći isto – da, osim demografskih i financijskih razloga, i oni politički mogu biti poticaj za spajanje općina.
I. Majstorić
Kao i dosad analizirane općine, i ove dvije očekivano su u skupini onih koje su ispod prosjeka dohotka po stanovniku za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). U Općini Staro Petrovo Selo on za to razdoblje iznosi 3.876,48 EUR, a u Općini Davor 3.466,27 EUR. Prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju je iznad županijske (11,0 %). Naime, u Općini Staro Petrovo Selo je iznosila 14,0 %, dok je u Općini Davor bila 18,8 %, kako je vidljivo iz tablice 2. Obje općine su pri dnu po broju poduzetnika na 1.000 stanovnika, odnosno, ispod prosjeka (14,5). U Općini Staro Petrovo Selo ih je 9,9, a u Općini Davor 7,9 na 1.000 stanovnika. Također, obje općine imaju znatno manje visokoobrazovanih (9,4 % odnosno 8,9 %) u odnosu na županiju (17,35 %). Zbog svega toga, po vrijednosti indeksa razvijenosti, Općina Staro Petrovo Selo je u pretposljednjoj razvojnoj skupini (2), dok je Općina Davor u posljednjoj (1).
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), u tablici 3. je vidljivo da su u toj godini obje općine zabilježile suficit. Gledano po stanovniku, riječ je o suficitu od 16,58 EUR u Općini Staro Petrovo Selo odnosno 293,47 EUR u Općini Davor. Takvo je stanje i u većini dosad promatranih jedinica lokalne samouprave. Zato treba naglasiti da suficiti ne moraju podrazumijevati dobro poslovanje zbog ovisnosti o pomoći, kao što ni deficiti ne moraju nužno značiti suprotno zbog ulaganja u različite projekte. Stoga upućujemo zainteresirane čitatelje na detaljnije praćenje i analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave, osobito u ocjeni stanja pred lokalne izbore. U nastavku teksta su izdvojene odabrane skupine prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji.
I. Majstorić
Glede prihoda od poreza, Općina Staro Petrovo Selo u 2023. godine ih je imala u udjelu od 22,2 %, a Općina Davor od tek 15,2 %, što se vidi iz tablice 4. Što se tiče udjela prihoda od pomoći, Općina Staro Petrovo Selo ih je imala u udjelu od znatnih 53,7 %, kao i Općina Davor (58,6 %). Za Općinu Staro Petrovo Selo možemo spomenuti i prihode od imovine u udjelu od 11,7 % te prihode od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada od 10,2 %. Također, treba spomenuti da potonji u Općini Davor imaju nezanemarivi udio od 17,1 %.
Rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju udio od 40,7 % u Općini Staro Petrovo Selo i 32,7 % u Općini Davor. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata) u rashodima 2023. godine u Općini Staro Petrovo Selo imaju udio od samo 9,2 %, dok u Općini Davor čak 51,1 %, kako je prikazano u tablici 4. Osim toga, među rashodima Općine Staro Petrovo Selo svakako treba istaknuti rashode za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći u udjelu od čak od 28,4 % u izvršenju proračuna za 2023. godinu.
I. Majstorić
Za razliku od drugih brodsko-posavskih općina koje nemaju proračunske korisnike, među kojima je i Općina Staro Petrovo Selo, Općina Davor je osnivač dječjeg vrtića Lađica. Ipak, kako je u ranijem intervjuu za Plusportal istaknula dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Ekonomskom institutu u Zagrebu i bivša ministrica uprave, Općina Staro Petrovo Selo je zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave uz poticaj države organizirala ustanovu dječjeg vrtića u Novoj Gradiški.
Glede razine transparentnosti koju prati Instituta za javne financije, Općina Staro Petrovo Selo se time ne može pohvaliti jer je u 2023. godini ocijenjena s 3 (od 5). Općina Davor se pak za tu godinu može pohvaliti s razinom transparentnosti budući da je ocijenjena s 5.
Kao i u ranijim tekstovima, na kraju ističemo tko su lokalni čelnici. Ove dvije općine, kao i općine Vrpolje i Velika Kopanica, vode HDZ-ovci. Na čelu Općine Staro Petrovo Selo je Nikola Denis, a na čelu Općine Davor Đuro Anđelković. Stoga se može reći isto – da, osim demografskih i financijskih razloga, i oni politički mogu biti poticaj za spajanje općina. Osim formiranja ustroja u skladu s vremenom, time bi se ojačali kapaciteti okrupnjenih općina u pružanju potrebnih javnih usluga građanima, što bi omogućilo i provođenje kvalitetnih i održivih projekata koji su za dobrobit svih mještana.
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo da smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
