AP/SBplus
517
Prikaza
0
Komentara
IAKO je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) 20. listopada Vladi Republike Hrvatske uputila apel da se povećanje minimalne plaće odgodi na godinu dana i u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi se automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, Vlada je na svojoj sjednici 24. listopada donijela odluku prema kojoj će minimalna bruto plaća od 1. siječnja 2026. iznositi 1.050 eura bruto ili 8,2 % više, što je oko 800 eura neto. Treba dodati kako su sindikati tražili povećanje minimalca na 1.130 eura bruto (oko 840 eura neto), odnosno za čak 16,5 %, no Vlada je pristala na pola od toga.
U Hrvatskoj je u lipnju 2025. godine isplaćeno 70.822 minimalnih bruto plaća u iznosu od 970 eura. Od 1. siječnja iduće godine broj isplaćenih minimalnih plaća mjesečno mogao bi narasti na više od 130 tisuća.
Za potrebe ove teme kontaktirali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, tražeći pojašnjenje kako je određen porast minimalne plaće baš od 8,2 %.
- Uredbu o visini minimalne plaće donosi Vlada Republike Hrvatske svake godine do 31. listopada za iduću kalendarsku godinu. Kod određivanja točnog iznosa u obzir se uzimaju preporuke Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće kao i stajališta socijalnih partnera koja su izrazili na održanom konzultativnom sastanku. Prilikom donošenja Direktive o primjerenim minimalnim plaćama preporučeno je u obzir uzeti međunarodno priznate standarde od najmanje 50 % prosječne bruto plaće odnosno 60 % medijalne bruto plaće, iako ovi udjeli nisu obvezujući. - poručuju iz Ministarstva.
Dodajmo kako je u Hrvatskoj u lipnju 2025. godine isplaćeno 70.822 minimalnih bruto plaća u iznosu od 970 eura. Od 1. siječnja iduće godine broj isplaćenih minimalnih plaća mjesečno mogao bi narasti na više od 130 tisuća, kako navodi Lider.
Dok se Vlada obvezala na cilj od 1.250 eura bruto minimalne plaće u 2028. koji u godini parlamentarnih izbora očito želi postići pod svaku cijenu, u priopćenju HUP-a objavljenom 20. listopada navedeno je kako će nastavak strelovitog rasta troška rada ugroziti radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te generirati dodatni rast stope inflacije.
Puno se reakcija pojavilo oko ove teme. U moru reakcija zainteresirane javnosti izdvojili smo jedno stručno gledište, ono domaćeg ekonomista Ivice Brkljače, za koje imamo odobrenje za prenošenje, koje upozorava na drugu, opasniju stranu rasta minimalne plaća.
Brkljača navodi kako se udio minimalne plaće u medijalnoj plaći (tzv. Kaitzov indeks) povećao s 49 % u 2016. na 59 % u 2025., objasnivši kako je 60 % idealan cilj kojemu teže sindikati diljem svijeta. Pritom je upozorio kako podizanje minimalne plaće za dodatnih gotovo 30 % u naredne 3 godine nije nimalo bezopasno. Pojašnjava da, kada se prijeđe prag od 60 % udjela minimalne u medijalnoj, ako je minimalna plaća postavljena iznad razine koju poslodavci mogu priuštiti na temelju produktivnosti radnika, vrlo lako može doći do otpuštanja ili odustajanja od daljnjeg zapošljavanja, posebno mladih bez iskustva.
U obrazloženju Uredbe o visini minimalne plaće za 2026. godinu navedeno je kako udio nove minimalne bruto plaće od 1.050 eura u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2025. godine iznosi 61,69 %. Iako je ovo računica za srpanj kada je na snazi aktualna minimalna plaća, iz takvog ilustrativnog izračuna se pretpostavlja da će sa siječnjem 2026. godine udio minimalne u medijalnoj bruto plaći biti na 60 % ili više, čemu očito teže dvije od tri strane u socijalnom dijalogu.
Usporedili smo rast prosječne neto plaće posljednjih pet godina u Brodsko-posavskoj županiji s prosječnom neto plaćom i minimalnom neto plaćom u Hrvatskoj. Podatci Državnog zavoda za statistiku govore kako je prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji rasla sa 799 eura u 2020. na 1.184 eura u 2024., odnosno za 48,2 %. Istovremeno, u Hrvatskoj je rasla s 898 eura na 1.318 eura ili za 46,8 %. Drugim riječima, prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji rasla je posljednjih pet godina za 1,4 % više nego u Hrvatskoj. Minimalna neto plaća rasla je pak relativno najviše, za 57,1 %, odnosno s 431 eura na 677 eura.
Kada se od nominalnog rasta oduzme prosječna godišnja stopa inflacije, onda je realni rast prosječne neto plaće u Brodsko-posavskoj županiji 23,7 %, u Hrvatskoj 22,3 %, dok je realni rast minimalne neto plaće 32,6 %.
Kako će novi dekret o podizanju minimalne plaće utjecati na ostale plaće i inflaciju? Hoće li novi rast troška rada doista ugroziti radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kako upozoravaju iz HUP-a? Kako će proći prerađivačka industrija? Pitanja su to na koja će vrijeme dati odgovore. Mi ćemo ih pomno pratiti i analizirati.