U županijama u kojima je Grabar Kitarović imala najviše glasova na prošlim predsjedničkim izborima odaziv u drugom krugu bio je veći za 7,2 % ili 61.319 glasova, dok je za 9,0 % ili 76.477 bio veći u onima u kojima je bolje prošao Milanović.
FRANJO Tuđman, Stjepan Mesić, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović dosadašnji su predsjednici Republike Hrvatske, pri čemu je posljednji među njima i aktualni predsjednik. Novi (ili stari) predsjednik mogao bi biti poznat već u nedjelju 29. prosinca 2024. za kada su raspisani 8. izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Ipak, povijest je pokazala da ćemo za to trebati pričekati siječanj, odnosno 2. krug predsjedničkih izbora.
Istražili smo kako se glasovalo na posljednjim predsjedničkim izborima 2019. u oba kruga te koliki je bio odaziv na biralištima. Pritom je važno naglasiti da teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, na predsjedničkim izborima čini jednu izbornu jedinicu.
Analizu smo podijelili u tri dijela po prostornim razinama (država i županije, gradovi i općine Brodsko-posavske te mjesni odbori Grada Slavonskog Broda). U ovom članku analizirat ćemo podatke za cijelu Hrvatsku i po županijama.
Razlika u izlaznosti između dva kruga na zadnjih predsjedničkih izborima nije beznačajna jer je riječ o 149.387 birača više koji su izašli na izbore u drugom krugu (povećanje od 7,8 %). Upravo je konačna Milanovićeva pobjeda osigurana zahvaljujući 104.901 glasova više od Grabar Kitarović u drugom krugu.
U prvom krugu Milanović i Grabar Kitarović najjači u 8 županija
Na prošlim predsjedničkim izborima Zoran Milanović je osvojio najviše glasova u oba kruga, pobijedivši u ključnom drugom krugu Kolindu Grabar Kitarović s 1.034.389 (50,38 %) naspram 929.488 glasova (45,27 %). U prvom krugu je bilo prilično napeto zbog tijesne borbe 3 kandidata (Milanović s 29,55 %, Grabar Kitarović s 26,65 % i Miroslav Škoro s 24,45 % glasova). Zanimljivo je da su pritom Milanović i Grabar Kitarović imali najviše glasova u jednakom broju županija, oboje po 8. Milanović je posebno uvjerljivo pobijedio u Istarskoj (51,28 %) i Međimurskoj (45,75 %), dok Grabar Kitarović u Ličko-senjskoj županiji (43,30%). Pokazuje je tradicionalnu podjelu biračkog tijela na birače SDP-a na zapadu i sjeveru odnosno HDZ-a na istoku i jugu zemlje.
U Slavoniji nakon Škore izbor pao na Grabar Kitarović
U preostalih 5 najviše ih je dobio Škoro. Među njima su čak 4 slavonske, izuzev Virovitičko-podravske, što znači da je osvojio najviše glasova i u Brodsko-posavskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Od 5 županija u kojima se najviše glasovalo za Škoru u prvom krugu, u drugom krugu u njih 4 se najviše birača opredijelilo za Grabar Kitarović, i to sve odreda u slavonskim. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji došlo je do potpunog preokreta. Nakon Škore, većina ih se ondje opredijelila za Milanovića. Dakle, u drugom krugu je Grabar Kitarović imala najviše glasova u 12 županija (Milanović u 9), no to nije bilo dovoljno za izbornu pobjedu.
Prema tome, prvi krug izbora odlučivat će se na biralištima u onim dijelovima Hrvatske u kojima su birači manje skloni glasovati za Milanovića. Drugim riječima, treći najjači kandidat će vrlo izvjesno i ovaj put svojim glasovima osigurati pobjedu jednom od kandidata iz dvojca Zoran Milanović-Dragan Primorac u prvom krugu, a drugom kandidatu nadu u bolji ishod u novom krugu.
Razlika u odazivu između dva kruga za 149.387 birača
Ono što bi moglo imati važnu u tom ishodu je odaziv birača. Naime, u prvom krugu je odaziv za cijelu Hrvatsku bio 51,2 %, a u drugom 55,0 %. To je iz perspektive ovogodišnjih parlamentarnih izbora (62,31 %) slabo iako su predsjednički izbor dosad slovili kao popularni među biračima. Razlika između dva kruga na zadnjih predsjedničkih izborima nije beznačajna jer je riječ o 149.387 birača više koji su izašli na izbore u drugom krugu (povećanje od 7,8 %). Upravo je konačna Milanovićeva pobjeda osigurana zahvaljujući 104.901 glasova više od Grabar Kitarović u drugom krugu.
Najveći odaziv u prvom krugu imali su Požeško-slavonska (55,83 %), Grad Zagreb (55,05 % i Virovitičko-podravska (54,85 %), a najmanji je on bio u Vukovarsko-srijemskoj (46,74 %), Šibenskoj-kninskoj (44,96 %) i Zadarskoj županiji (44,68 %). Brodsko-posavska županija je imala odaziv 48,86 % (15. po redu).
U drugom krugu vodeći su Karlovačka (58,64 %) i Varaždinska županija (57,82 %) te Grad Zagreb (57,73 %), dok su na začelju Dubrovačko-neretvanska (50,54 %), Brodsko-posavska (49,75 %) i Vukovarsko-srijemska županija (47,88 %). Požeško-slavonska županija je imala odaziv 55,48 % (8. po redu).
I. Majstorić
Ono što je posebno zanimljivo jest podatak o promjeni odaziva između dva izborna kruga po županijama. Najveće povećanje odaziva imaju Šibensko-kninska (za 15,4 % ili 6.743 birača), Zadarska (13,8 % ili 9.871), u kojima je najviše glasova dobila Grabar Kitarović, i Međimurska županija (13,4 % ili 6.444) u kojoj je Milanović odnio većinu. Brodsko-posavska ima porast od 1,8 % (2.283 birača), a Požeško-slavonska županija jedina ima pad odaziva birača (-0,6 ili 197).
I. Majstorić
Ključno je na kraju da je u županijama u kojima je Grabar Kitarović imala najviše glasova odaziv u drugom krugu bio veći za 7,2 % ili 61.319 glasova, dok je za 9,0 % ili 76.477 bio veći u onima u kojima je bolje prošao Milanović. Ako odaziv bude približan onom na parlamentarnim izborima, bit će još zanimljivije pratiti konačni ishod novih predsjedničkih izbora.
