AP/SBplus
143
Prikaza
0
Komentara
DANAS obilježavamo Međunarodni dan starijih osoba. Prema podatcima Eurostata, očekivani životni vijek u Hrvatskoj u 2024. godini je bio 79,1 godina, a to je ispod prosjeka Europske Unije u kojoj je očekivani životni vijek 81,7 godina. Manji očekivani životni vijek od Hrvatske imaju Poljska (78,7) Slovačka (78,6), Litva (77,6), Mađarska (77,0), Latvija (76,7) Rumunjska (76,6) i Bugarska (75,9). Najveći očekivani životni vijek imaju Italija i Švedska (84,1) te Španjolska (84,1).
Dok je očekivani vijek Europljana u devetom desetljeću života, među ostalim, rezultat boljih uvjeta života, dostupnosti i kvalitete zdravstva te raširenosti obrazovanja, istodobno intenzivno starenje stanovništva donosi specifične zahtjeve za sustave zdravstvene i socijalne skrbi diljem kontinenta.
Uzimajući u obzir očekivani životni vijek, povodom Međunarodnog dana starijih osoba istražili smo koliko je stanovnika u Hrvatskoj prema zadnjem popisu stanovništva imalo 80 i više godina. Naime, u Hrvatskoj je prema Popisu stanovništva 2021. živjelo 214.666 (5,5 %) osoba s 80 i više godina, od čega u Gradu Zagrebu 40.100 (5,2 %) . Pojednostavljeno, to bi značilo da je osam desetljeća života nadživio svaki 20. stanovnik naše zemlje.
Relativno najviše stanovnika te dobi popisano je 2021. u Ličko-senjskoj (8,0 %), Šibensko-kninskoj (7,8 %) i Karlovačkoj (6,7 %), dok najmanje u Varaždinskoj (4,9 %) Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji (u obje po 4,7 %). U Brodsko-posavskoj županiji bilo ih je popisano 7.267 (5,6 %).
Među brodsko-posavskim gradovima i općinama, relativno najviše stanovnika te dobi popisano je u općinama Okučani (8,0%), Stara Gradiška (7,8 %) i Nova Kapela (7,4 %), a najmanje u općinama Bebrina, Bukovlje, Gornja Vrba (svi po 4,2 %) te Gundinci (3,5 %). Njih 2.869 (5,8 %) popisano je na području Grada Slavonskog Broda, a 714 (61 %) na području Grada Nove Gradiške.
Prema članku s HeMED-a, nekoliko je čimbenika koji utječu na očekivano trajanje života: nasljednost, životne navike, izloženost toksinima u okolišu i zdravstvena zaštita. Kako bi se odgodili ili smanjili neželjeni učinci starenja, isti izvor navodi kako je potrebno pridržavanje dijete bogate nutrijentima, redovito vježbanje i mentalna aktivnost, čime je (možda) moguće postići zdravo starenje.