Današnje općine Garčin, Donji Andrijevci i Oprisavci brojile bi zajedno 8.978 stanovnika (prema Popisu 2021.) na površini od oko 213 km², što rezultira gustoćom naseljenosti od 42,2 stanovnika/km².
U dosadašnjih sedam tekstova analizirali smo sedam prijedloga geografa Petra i Dragutina Feletara o mogućim spajanjima jedinica lokalne samouprave na području Brodsko-posavske županije. U ovom tekstu donosimo prijedlog spajanja triju općina u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije.
U uvodnom tekstu ovog ciklusa govorili smo kako se lokalno stanovništvo danas identificira sa svojim općinama i njihovim simbolima (grb, zastava, svetac zaštitnik, granice) te kako lokalni čelnici uživaju u moći koja im po funkciji pripada, no pitanje je vremena kada će se broj općina morati smanjiti jer je ogroman nesrazmjer između njihovog broja i usluga koje pružaju za javne novce kojima raspolažu.
Neumoljivost depopulacije i neodrživost lokalnih proračuna za usluge koje općine pružaju prije ili kasnije će dovesti do teme njihovog stvarnog spajanja.
U ovom tekstu govorimo o prijedlogu spajanja općina Garčin, Donji Andrijevci i Oprisavci koje zajedno imaju više od 5.000 stanovnika, koliko autori najmanje predlažu za formiranje novih općina u okviru budućeg upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Garčin
Prema tom prijedlogu današnje općine Garčin, Donji Andrijevci i Oprisavci brojile bi zajedno 8.978 stanovnika (prema Popisu 2021.) na površini od oko 213 km², što rezultira gustoćom naseljenosti od 42,2 stanovnika/km².
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. sve tri promatrane općine izgubile su oko trećinu stanovništva: Općina Garčin 29,3 %, Općina Donji Andrijevci 30,4 % i Općina Oprisavci 33,1 %, što je više od Brodsko-posavske županije u cjelini (26,3 %). Bez obzira na to, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) je povoljniji od Brodsko-posavske županije (151,4). U Općini Garčin je 141,9, u Općini Donji Andrijevci 149,8, dok je u Općini Oprisavci 150,7, kako je vidljivo iz tablice 1.
I. Majstorić
Nadalje, sve tri promatrane općine su u skupini onih koje su ispod prosjeka dohodak za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Prosječni dohodak u Općini Garčin u tom razdoblju iznosi 3.976,08 EUR, u Općini Donji Andrijevci 3.904,45 i Općini Oprisavci 4.378,50 EUR, kako je vidljivo iz tablice 2. Prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju za sve tri općine je ispod prosječne stope nezaposlenosti za županiju (11,0 %). u Općini Garčin je bila 9,8 %, u Općini Donji Andrijevci 9,6 % i Općini Oprisavci 8,0 %. Po broju poduzetnika na 1.000 stanovnika općine Donji Andrijevci i Oprisavci su približno jednaki (16,1 odnosno 16,0), čime su iznad prosjeka za taj pokazatelj u županiji (14,5), dok je Općina Garčin s 13,2 ispod prosjeka.
Po broju visokoobrazovanih, Općina Donji Andrijevci (10,4 %) stoji bolje od ostale dvije općine (Općina Garčin 9,3 % i Općina Oprisavci 9,5 %), no svakako su sve tri ispod prosjeka Brodsko-posavske županije (17,35 %). Tako da su po vrijednosti indeksa razvijenosti općine Donji Andrijevci i Oprisavci u 3. razvojnoj skupini, a Općina Garčin u pretposljednjoj 2. (od 8). Dakle, ona općina koja je najveća po broju stanovnika i površini zapravo je po relevantnom kompozitnom indeksu najslabije razvijena.
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), općine Donji Andrijevci i Oprisavci imaju suficit, dok Općina Garčin ima deficit. Gledano po stanovniku, u tablici 3. je vidljivo da suficit Općine Oprisavci iznosi 17,63 EUR, a Općine Donji Andrijevci svega 2,79 EUR. U Općini Garčin pak deficit iznosi 18,88 EUR. Dakako, na temelju ovih podatka nije moguće dobiti cjelokupnu proračunsku sliku jer suficiti ne moraju podrazumijevati dobro poslovanje, kao što ni deficiti ne moraju značiti suprotno. Zato potičemo čitatelje na detaljnije analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave pred lokalne izbore, i to kroz više godina. Mi smo izdvojili odabrane prihode i rashode u nastavku teksta.
I. Majstorić
Kad je riječ o prihodima od poreza u 2023. godine, Općina Garčin ih je imala u udjelu od 35,1 %, Općina Donji Andrijevci od 46,8 %, a Općina Oprisavci od 50,0 %, što se vidi iz tablice 4. Što se tiče udjela prihoda od pomoći, Općina Garčin ih je imala u udjelu od 49,1 %, Općina Donji Andrijevci 42,5 %, dok Općina Oprisavci 41,3 %.
Rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju udio od 44,2 % u Općini Garčin, 48,6 % u Općini Donji Andrijevci i 55,1 % u Općini Oprisavci. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata) u rashodima 2023. godine u Općini Garčin imaju udio od 37,7 %, u Općini Donji Andrijevci 13,2 % i u Općini Oprisavci 14,1 %.
I. Majstorić
Općine Donji Andrijevci i Oprisavci su među onima koje nemaju proračunske korisnike. Općina Garčin pak ima jednog proračunskog korisnika – a to je Dječji vrtić Latica.
Razina transparentnosti koju prati Institut za javne financije 2023. je bila prilično raznolika. U Općini Donji Andrijevci je ocijenjena s 5, u Općini Oprisavci sa 4, a u Općini Garčin s 3.
Na kraju ovog teksta još ističemo tko su lokalni čelnici. Na čelu općina Garčin i Donji Andrijevci su HDZ-ovi Mato Grgić i Vedran Gavran. U Općini Oprisavci je pak Pejo Kovačević, kandidat grupe birača.
PlusPortal
Neumoljivost depopulacije i neodrživost lokalnih proračuna za usluge koje općine pružaju prije ili kasnije će dovesti do teme njihovog stvarnog spajanja. Kod potencijalnog spajanja ovih triju općina, osim demografskih činjenica i samo jednog proračunskog korisnika na cca. 8.500 stanovnika, može doprinijeti i prisutnost iste političke stranke u vodstvu dvije od tri općine.
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo kako smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
Sve članke iz serije o reustroju BPŽ, moguće je pročitati na sljedećim poveznicama:
