Općine Vrbje, Cernik i Rešetari, imaju prosječni dohodak niži od prosječnog dohotka za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Grad Nova Gradiška pak, očekivano, ima znatno veće vrijednosti prosječnog dohotka od ostalih (4.979,11 EUR).
U prethodna dva teksta analizirali smo kako bi prema prijedlogu geografa Petra i Dragutina Feletara izgledale općine Okučani i Sikirevci nakon spajanja sa susjednim općinama. U novom tekstu o promjeni upravno-teritorijalnog ustroja donosimo prikaz prostornog obuhvata jednog od dva upravna grada u Brodsko-posavskoj županiji.
Iako Grad Nova Gradiška trenutno ispunjava kriterij od 10.000 stanovnika, koliko autori prijedloga predlažu da je u budućnosti nužno za formiranje upravnog grada, u prijedlogu je predviđeno spajanje susjedne tri općine s ovim upravnim gradom.
Prijedlog novog prostornog obuhvata Grada Nova Gradiška
Prema prijedlogu spomenutih autora, današnje općine Cernik, Rešetari i Vrbje bile bi spojene s Gradom Novom Gradiškom, što bi znači da tako definiran upravni grad obuhvaća površinu od približno 316,3 km2 na kojoj živi 18.506 stanovnika. Stoga bi gustoća naseljenosti bila 58,5 stanovnika/km2.
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Područje Grada Nove Gradiške i susjedne tri općine, kao i ostatak županije, bilježi negativne demografske procese. Premda se radi dijelom o urbanom području, ne primjećuje se značajnija razlika u odnosu na općine iz prethodna dva teksta.
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. najviše stanovnika je izgubila Općina Vrbje (-41,8 %). Općina Cernik je izgubila približno trećinu stanovništva (-30,0 %), Grad Nova Gradiška približno četvrtinu (-26,2 %), kao i Općina Rešetari (-25,5 %), kako je i vidljivo iz tablice 1. Indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) za sve četiri jedinice lokalne samouprave je nepovoljniji u odnosu na županijski (151,4), pri čemu je najnepovoljniji među njima u Gradu Novoj Gradiški (178,6) pa bi se moglo reći da ondje na 100 stanovnika u dobi do 19 godina živi približno 179 sa 60 i više godina.
I. Majstorić
Kao i kod općina s rubnih dijelova županije, sve tri općine koje analiziramo imaju prosječni dohodak niži od prosječnog dohotka za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR). Grad Nova Gradiška pak, očekivano, ima znatno veće vrijednosti prosječnog dohotka od ostalih (4.979,11 EUR).
Što se tiče prosječne stope nezaposlenosti u istom razdoblju, ona je za sve iznad iste za županiju (11,0 %), pri čemu Općina Vrbje ima očekivano najvišu od tri općine (21,4 %). Usprkos velikom broju otvorenih radnih mjesta posljednjih desetak godina, o čemu smo pisali ranije, Grad Nova Gradiška je po pitanju nezaposlenosti od 2020.-2022. godine na prosječnih 12,4 %. Ipak, Grad Nova Gradiška je po broju poduzetnika (23,6) na tisuću stanovnika na trećem mjestu u županiji. Nadalje, ondje je najveći broj visokoobrazovanih (18,5 %) budući da se radi o urbanom području, što je više i od županijske vrijednosti (17,4 %). Sve tri općine su ispod 10,0 % visokoobrazovani. Kao posljedica svih ovih razvojnih pokazatelja, Grad Nova Gradiška je tek u 4. razvojnoj skupini (od 8) po indeksu razvijenosti, općine Cernik i Rešetari u 2., dok je Općina Vrbje u posljednjoj (1), kako je vidljivo u tablici 2.
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), u tablici 3. je vidljivo da u toj godini samo Općina Cernik bilježi suficit. Gledano po stanovniku, to je suficit od 108,14 EUR. Za usporedbu, Općina Rešetari ima decifit od -33,86 EUR po stanovniku, a Općina Vrbje -65,90 EUR. Grad Nova Gradiška je u toj godini na -25,20 EUR po stanovniku, no valja naglasiti da se zbog različitih nadležnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga ne mogu uspoređivati ovi podaci između gradova i općina, već samo gradova s gradovima i općina s općinama, kako objašnjavaju iz Instituta za javne financije. Kao i u prethodnom tekstu, objašnjenje za deficite može upućivati na ulaganje u nove projekte, a ne nužno na lošu financijsku sliku. Zato upućujemo zainteresirane čitatelje na detaljnije praćenje i analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave, i to kroz više godina.
I. Majstorić
Kada govorimo o prihodima od poreza, Grad Nova Gradiška ima u 2023. godini udio od dvije petine (39,3 %), što ćemo naknadno usporediti sa županijskim središtem, Gradom Slavonskim Brodom. Općine Rešetari i Cernik imaju 31,0 % odnosno 28,5 % prihoda od poreza, a Općina Vrbje samo 17,9 %.
Također, posebno nas zanimaju i udjeli prihoda od pomoći. Kako je vidljivo iz tablice 4., Općina Vrbje ima udio o visokih 66,0 % u 2023. godini. Više od polovice prihoda od pomoći imaju i općine Cernik (56,5 %) i Rešetari (53,6 %), dok Grad Nova Gradiška ima trećinu (33,0 %).
Glede rashoda, stavljamo naglasak najprije na rashode za zaposlene i materijalne rashode (zajedno). Naime, Općina Rešetari ima udio od čak 66,0 % za navedene troškove, a blizu je i Grad Nova Gradiška sa 61,6 %. Općina Vrbje ima 43,5 %, a Općina Cernik 35,5 %
Druga skupina na koju stavljamo naglasak su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, najčešće iskazani gradnjom građevinskih objekata. U rashodima 2023. godine u Općini Cernik imali su udio od 41,8 %, u Općini Vrbje 22,5 %, u Općini Rešetari 12,5 % te u Gradu Novoj Gradiški 12,3 %, što je vidljivo iz tablice 4. Dodatno, možemo spomenuti i rashode za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini (građevinskim objektima, opremi i postrojenjima, prijevoznim sredstvima i dr.) koje su Grad Nova Gradiška (13,30 %) te općine Vrbje (16,99 %) i Rešetari (11,44 %) imali u značajnim udjelima.
I. Majstorić
Od četiri promatrane jedinice lokalne samouprave, dvije imaju proračunske korisnike (Grad Nova Gradiška njih pet – gradsku knjižnicu, dječji vrtić, javnu vatrogasnu postrojbu, muzej i dom kulture, a Općina Rešetari jednog - dječji vrtić), a preostale dvije nemaju niti jednog proračunskog korisnika, iako treba naglasiti da je Općina Cernik zajedno s drugih sedam jedinica lokalne samouprave osnivač Dječjeg vrtića Nova Gradiška.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
Transparentnost proračuna, koju kontinuirano prati Institut za javne financije (IJF), u Gradu Novoj Gradiški ocijenjena je najvišom ocjenom (5), u Općini Rešetari jednom niže (4), dok u Općini Vrbje s najnižom (1), što je zaista rijetkost u cijeloj Hrvatskoj jer ih je prema podacima IJF-a samo osam takvih u zemlji.
Na kraju obavezno spominjemo iz koje političke stranke su (grado)načelnici. Grad Nova Gradiška i Općina Vrbje imaju kandidate grupe birača, Vinka Grgića i Igora Jurišića. U Cerniku je HDZ-ov Vitomir Žakić, dok je u Općini Rešetari HSLS-ov Zlatko Aga.
Spajanje grada i susjednih općina u uvjetima depopulacije logična je posljedica potrebe za pružanjem kvalitetnih javnih usluga na financijski održiv način, a gradovi sa svojim ljudskim, organizacijskim, financijskim i infrastrukturnim kapacitetima u budućnosti bi za svoje okolice i gravitacijske zone to definitivno mogli osigurati.
Ilustracija. Foto: Ž.G./PLUS
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo kako smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
