Današnje brodsko-posavske općine Oriovac i Nova Kapela zajedno bi brojile 8.163 stanovnika (prema Popisu 2021.) na površini od 222,1 km², čime dolazimo do gustoće naseljenosti od 36,8 stanovnika/km².
U dosadašnjih pet tekstova analizirali smo prijedloge geografa Petra i Dragutina Feletara o mogućim prostornim obuhvatima općina Okučani, Sikirevci, Vrpolje i Staro Petrovo Selo te Grada Nove Gradiške nakon spajanja sa susjednim općinama. U ovom tekstu na red dolaze dvije općine Brodsko-posavske županije na čijem je prostoru nekad bila granica bivših općina Nove Gradiške i Slavonskog Broda.
Riječ je o općinama Oriovac i Nova Kapela koje zajedno imaju više od 5.000 stanovnika, koliko autori predlažu da je minimum za formiranje novih općina u okviru novog upravno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske
Prijedlog novog prostornog obuhvata Općine Oriovac
Prema tom prijedlogu današnje općine Oriovac i Nova Kapela zajedno bi brojile 8.163 stanovnika (prema Popisu 2021.) na površini od 222,1 km2, čime dolazimo do gustoće naseljenosti od 36,8 stanovnika/km².
I. Majstorić
Analiza pokazatelja
Od Popisa 2001. do Popisa 2021. Općina Oriovac je izgubila 27,3 % stanovništva, dok je Općina Nova Kapela ostala bez trećine (33,7 %), što je vidljivo iz tablice 1. Brodsko-posavska županija je u istom vremenu izgubila 26,3 % stanovništva. Kao posljedica depopulacije, indeks starenja (odnos udjela stanovništva u dobi sa 60 i više godina i stanovništva u dobi do 19 godina) od 153,3 u Općini Oriovac i 174,5 u Općini Nova Kapela govori da je sve veći udio starog u odnosu na mladi kontingent stanovništva. Drugim riječima, dobna struktura stanovništva na području obje općine je nepovoljnija u odnosu na Brodsko-posavsku županiju u cjelini (151,4).
I. Majstorić
Suficiti ne moraju podrazumijevati dobro poslovanje jer općine znatno ovise o pomoćima, kao što ni deficiti ne moraju podrazumijevati loše poslovanje zbog ulaganja u različite projekte.
Kao i prethodno analizirane općine, i ove dvije su u skupini onih koje su ispod prosjeka dohotka za Brodsko-posavsku županiju u razdoblju 2020.-2022. godine (4.421,35 EUR), no s većim vrijednostima od većine analiziranih. Naime, prosječni dohodak u tom razdoblju u Općini Oriovac je iznosio 4.092,49 EUR, a u Općini Nova Kapela 4.083,99 EUR, kako je vidljivo iz tablice 2. Prema tome, jedino Općina Cernik je dosad imala veći iznos (4.293,61 EUR). Prosječna stopa nezaposlenosti u istom razdoblju je u Općini Oriovac bila 10,2 %, a u Općini Nova Kapela 12,0 %, što znači da je u jednoj ispod, a u drugoj iznad prosječne stope nezaposlenosti za županiju (11,0 %). Isto vrijedi i za broj poduzetnika na 1.000 stanovnika. Dok je Općina Oriovac iznad prosjeka (sa 16,5), Općina Nova Kapela (11,4) je ispod prosjeka za taj pokazatelj u županiji (14,5). Po broju visokoobrazovanih (10,6 % odnosno 8,2 %) ove dvije općine su, kao i većina drugih, uvjerljivo ispod prosjeka Brodsko-posavske županije (17,35 %). Kao posljedica svega navedenog, po vrijednosti indeksa razvijenosti Općina Oriovac je u 3. razvojnoj skupini, dok je Općina Nova Kapela u 2. (od 8).
I. Majstorić
Po stanju proračunskih prihoda i rashoda u ostvarenju proračuna 2023. godine (za koju imamo podatke za sve jedinice lokalne samouprave), u tablici 3. je vidljivo kak je te godine Općina Oriovac zabilježila deficit, a Općina Nova Kapela suficit. Gledano po stanovniku, riječ je o deficitu od 58,62 EUR odnosno suficitu od 120,87 EUR. Na temelju ovog podatka nije moguće dobiti cjelokupnu proračunsku sliku. Naime, suficiti ne moraju podrazumijevati dobro poslovanje jer općine znatno ovise o pomoćima, kao što ni deficiti ne moraju podrazumijevati loše poslovanje zbog ulaganja u različite projekte. Zato upućujemo zainteresirane čitatelje na detaljnije praćenje i analiziranje proračuna jedinica lokalne samouprave, osobito u ocjeni stanja pred lokalne izbore, i to kroz više godina. U nastavku teksta izdvojili smo odabrane prihode i rashode.
I. Majstorić
Glede prihoda od poreza, Općina Oriovac u 2023. godine ih je imala u udjelu od 33,8 %, dok Općina Nova Kapela od 26,4 %, što se vidi iz tablice 4. Što se tiče udjela prihoda od pomoći, Općina Oriovac ih je imala u udjelu od znatnih 51,7 %, kao i Općina Nova Kapela (50,9 %). Možemo spomenuti i prihode od upravnih i administrativnih pristojbi. Kod Općine su imali udio od 10,6 %, a kod Općine Nova Kapela 14,5 %.
Rashodi za zaposlene i materijalne rashode (zajedno) u 2023. godini imaju udio od čak 66,4 % u Općini Oriovac i 53,4 % u Općini Nova Kapela. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (najčešće iskazani izgradnjom građevinskih objekata) u rashodima 2023. godine u Općini Oriovac imaju udio od samo 13,0 %, dok u Općini Nova Kapela 18,2 %, kako je prikazano u tablici 4. Osim toga, među rashodima Općine Oriovac možemo istaknuti rashode za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći u udjelu od 10,9 % u izvršenju proračuna za 2023. godinu. Kod Općine Nova Kapela, pak, možemo spomenuti i pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna od 10,6 % i rashodi za donacije, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći od 10,4 %.
I. Majstorić
Među brodsko-posavskih općina koje nemaju proračunske korisnike je i Općina Nova Kapela, no ona je zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave uz poticaj države organizirala ustanovu dječjeg vrtića u Novoj Gradiški, o čemu smo pisali u ranijem tekstu. Općina Oriovac ima jednog proračunskog korisnika - Dječji vrtić Ivančica.
Kada je riječ o razini transparentnosti koju prati Institut za javne financije, obje općine se mogu pohvaliti da su ocijenjene s najvišom mogućom ocjenom (5).
Kao i u ranijim tekstovima, na kraju ističemo tko su aktualni lokalni čelnici. Zanimljivo da ove dvije općine vode kandidati grupe birača. Na čelu Općine Oriovac je Antun Pavetić, a na čelu Općine Nova Kapela Ivan Šmit. Neovisno o tome što ova dva načelnika nisu članovi političkih strankama, kako stoji u imovinskim karticama, tema spajanja općina će doći i na njihov stol. Neumoljivost depopulacije i neodrživost lokalnih proračuna za usluge koje pružaju nužno će morati dovesti do toga. Drugim riječima, spajanjem općina ojačali bi se kapaciteti u pružanju potrebnih javnih usluga građanima, što bi omogućilo i provođenje kvalitetnih i održivih projekata koji su na dobrobit svih mještana. Štoviše, možemo dodati kako su prijedlozi spajanja samo dviju općina još i konzervativni.
U konačnici, kao i u ranijim tekstovima, ističemo kako smo svjesni da je ovo ograničeni prikaz za kompleksnu temu, no svakako može poslužiti za raspravu. Zato je ovaj ciklus članaka poticaj čitateljima, ali i samim političarima, na promišljanje o mogućoj promjeni upravno-teritorijalnog ustroja kako bi u budućnosti bio što svrsishodniji građanima.
Želimo pred ove lokalne izbore osvijestiti političare da je najvažnije kakva je kvaliteta života građana u sredini u kojoj žive i rade, a birače da se pred lokalne izbore bolje informiraju o razvojnom stanju svojih jedinica lokalnih samouprave s ciljem kvalitetnije lokalne samouprave i općeg boljitka svih mještana.
