450
Prikaza
0
Komentara
ZAVRŠILE su Olimpijske igre u Parizu! Na njima je nastupilo oko 10.500 sportaša iz 204 nacionalne olimpijske ekipe u ukupno 45 različitih sportova. Hrvati će ih pamtiti po novih 7 medalja (2 zlata, 2 srebra i 3 bronce), među kojima se posebno ističe zlatna medalja braće Sinković, njihova ukupno četvrta, kojom su se popeli na hrvatski Olimp kao najuspješniji hrvatski olimpijci ikada, ali i 100. za hrvatske sportaše u povijesti, ona srebrnog sjaja Donne Vekić, ujedno prva za ženski tenis. Podsjećamo da Venio Losert, uz Sandru Elkasević (Perković) i Damira Martina, ima 3 olimpijske medalje, čime je u samom vrhu hrvatskog olimpijskog sporta.
Na ovim Olimpijskim igrama medalje je osvajalo 90 nacionalnih timova, uključujući olimpijski tim izbjeglica. Najviše ih imaju Sjedinjene Američke Države (126), Kina (91), Velika Britanija (65), Francuska (64) i Australija (53). Hrvatska s osvojenih 7 dijeli 30. mjesto s Irskom, Gruzijom, Bugarskom, Azerbajdžanom, Tajvanom, Izraelom i Kazahstanom. Preciznije, to je 34. mjesto za Hrvatsku. Zbog abecednog reda jedno mjesto ispred zauzima Azerbajdžan sa istim omjerom medalja.
Što se tiče redoslijeda po broju zlata (srebra i bronci), redoslijed prvih pet je sljedeći: Sjedinjene Američke Države (40 zlata), Kina (40), Japan (20), Australija (18) i Francuska (16). Hrvatska dijeli 30. mjesto s Azerbajdžanom kao i u poretkom po broju medalja, što znači da smo zapravo 31. Da su vaterpolisti eventualno osvojili zlato, bili bismo 25. u tom poretku.
Općenito, ove Olimpijske igre 3. su najuspješnije za Hrvatsku nakon pretprošlih u Rio de Janeiru (10 medalja) i prošlih u Tokiju (8).
Budući da su već krenule analize i usporedbe među zemljama, evo i našeg doprinosa. Gledajući po medaljama, Hrvatska je 15. po uspješnosti u Europskoj uniji odnosno 19. od svih europskih zemalja, ne računajući euroazijske zemlje koje su ispred nas: Tursku, Gruziju i Azerbajdžan. Što se tiče redoslijeda po zlatu, Hrvatska je 14. po uspješnosti u Europskoj uniji odnosno 18. od svih europskih zemalja. Kada se usporedimo sa susjedima, onim kopnenim, Mađarska je neusporedivo bolja od svih ostalih s 19 medalja. Srbija ih ima 5, a Slovenija 3. Po broju zlata, osim Mađarske sa 6, Srbija je pretekla Hrvatsku s 3 zbog pobjede u vaterpolu.
Kod ovakvih usporedbi uvijek je teško pronaći idealnu metodu jer postoje ogromne razlike u veličini populacije (time i broju sportaša) ili ekonomije. Naime, neke zemlje su ekstremno uspješne u pojedinim sportova zbog baze sportaša i silnih ulaganja, što im značajno poveća šanse u usporedbama s drugima. Primjerice, Sjedinjene Američke Države imaju 34 medalje u atletici i 28 u plivanju. To je samo u ta dva sporta 62 medalje, što je više od 86 nacionalnih ekipa u svim sportovima. Slično je i s nekim drugima. Kina ih ima 12 u plivanju, 11 u ronjenju i 10 u streljaštvu, Australija 18 u plivanju, Japan 11 u hrvanju, a Francuska 10 u džudu. Drugim riječima, svjetske velesile imaju u jednom sportu više medalja nego većina zemalja ukupno budući da ih 68 (75,6 %) ima manje od 10 medalja.
Postoje i zemlje koje su visoko specijalizirane u nekom sportu, poput Kenije koja ima svih 11 medalja u atletici, i to sve odreda u trkačkim disciplinama. Tako dolazimo i do suprotnog fenomena. Naime, Hrvatska ima svih 7 osvojenih medalja u 7 različitih sportova, što govori o velikoj raznovrsnosti talenta. Slično je sa Srbijom (5 medalja u 5 sportova), Litvom (4 u 4), Slovenijom (3 u 3), Poljskom (10 u 9), Danskom (9 u 8) i Švicarskom (8 u 7).
Jedna znanstvena studija objašnjava da važan utjecaj na ovakav ishod imaju geografski smještaj i klima, odnosno umjereni pojas koji u velikoj mjeri omogućuje bavljenje sportom na otvorenom.
Dvije relativne metode usporedbe koje smo odabrali su broj medalja na milijun stanovnika i broj sportova u kojima su osvojene medalje na milijun stanovnika. Na temelju izračuna Hrvatska je od 89 zemalja koje su osvojile medalju (bez olimpijskog tima izbjeglica) 11. po broju medalja na milijun stanovnika i 5. po broju sportova u kojima osvajaju medalje na milijun stanovnika. Vrijednost u oba slučaja je 1,82, što znači da su hrvatski sportaši osvojili toliko medalja na milijun stanovnika odnosno medalja u toliko sportova na milijun stanovnika. Treba ipak naglasiti da se među 15 zemalja po oba pokazatelja nalaze i četiri male zemlje koji se ističu na vrhu oba popisa zbog svog broja stanovnika: Dominika (73.040 stanovnika), Grenada (126.180), Sveta Lucija (180.250) i Zelenortski Otoci (598.680).
Na kraju ispada da aposlutni brojevi po uspješnosti ističu velike zemlje, a oni relativni male zemlje. Najvažnije od svega da Hrvatska ne gubi kontinuitet osvajanja medalja u najrazličitijim sportovima. Nadamo se samo da će do idućih stasati nova generacija vrhunskih sportaša spremnih za najveću svjetsku konkurenciju, a da će generacija osvajača medalja i onih koji su bili tako blizu, poput Gabrijela Veočića, za 4 godine biti na postolju.