SLAVONSKI BROD - Mediji i način na koji izvještavaju o negativnim događajima, čiji su akteri hrvatski branitelji, jedan su od glavnih krivaca za negativnu percepciju javnosti prema ovoj skupini. Poruka je to koja se dala izvući iz izjava Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100% HRVI I. skupine, a koja je danas u Slavonskom Brodu bila organizator okruglog stola na temu „Utjecaj i posljedice negativne percepcije društvenih skupina prema hrvatskim braniteljima". Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja.

"Mislim da bi mediji barem malo trebali pripaziti na način na koji izvještavaju. U rat su, da tako kažem, išli i dobri, mirni dečki, ali i oni problematičniji. Ranjavani su i jedni i drugi. I jedni i drugi stekli su svoja prava, ali malo tko je od njih promijenio svoju narav. Pa zbog nekih koji možda i jesu problematični ne bi trebalo generalizirati. A činjenica je da se izvještavanjem, u kojem se apostrofira da je počinitelj nekog (ne)djela bio hrvatski branitelj, u javnosti stvara loša slika."

- Nakon Zagreba ovo je drugi Okrugli stol koji održavamo na ovu temu. Ono što nas boli je to da u hrvatskoj javnosti nisu prezentirani relevantni podatci o hrvatskim braniteljima, što je jedan od najvećih problema. Na okruglom stolu u Zagrebu smo zaključili kako je problem prije svega u medijima, a tek onda u pravima. - okupljenim novinarima kazao je Glogoški.

Na upit u kojem smislu su mediji krivi za lošu percepciju javnosti prema braniteljima, osvrnuo se na njihovo izvještavanje, odnosno pristup izvještavanju s događaja u kojima su akteri hrvatski branitelji.

- Kad izvještavate s nekog tragičnog događaja u kojem je, primjerice, više osoba počinilo zločin vi navodite njihova imena i prezimena ili inicijale. Pa pišete kako su zločin počinili Marko Marković, Ivan Ivić i Petar Petrović koji je hrvatski branitelj. Dakle za druge se nikada ne naglasi tko su i što su, a za hrvatske branitelje se to obvezno naglasi. - pojasnio je Glogoški, ističući kako se u medijima, u pravilu, kada se piše o hrvatskim braniteljima iznose samo negativnosti, ali ne i pozitivne priče.

Podsjetio je ovom prilikom kako u Hrvatskoj, prema zadnjim podatcima, ima 512 tisuća branitelja, a da ih je 65 tisuća umrlo. - Nitko se ne pita zbog čega je ta smrtnost tolika, bitno je samo izvući pojedinačne slučajeve i pisati negativno - zaključio je Glogoški.

U tom dijelu s njim se slaže i Štefan Paun, iz Udruge 100% HRVI I. skupine.

- Mislim da bi mediji barem malo trebali pripaziti na način na koji izvještavaju. U rat su, da tako kažem, išli i dobri, mirni dečki, ali i oni problematičniji. Ranjavani su i jedni i drugi. I jedni i drugi stekli su svoja prava, ali malo tko je od njih promijenio svoju narav. Pa zbog nekih koji možda i jesu problematični ne bi trebalo generalizirati. A činjenica je da se izvještavanjem, u kojem se apostrofira da je počinitelj nekog (ne)djela bio hrvatski branitelj, u javnosti stvara loša slika - kazao je Paun.

Dok Glogoški odbacuje mogućnost da je i veliki broj udruga s predznakom Domovinskog rata, jedan od mogućih krivaca loše percepcije, Paun ne zatvara u potpunosti tu mogućnost. Pri tome, drži i da su neke ranije odluke vlasti možda dovele do situacije u kojoj se danas nalaze branitelji. - Za percepciju javnosti prema braniteljima svi snosimo dio odgovornosti. Čak, rekao bih, i ondašnja vlast. Naime, nakon rata mnogi su se dečki željeli vratiti na posao no dočekala su ih zatvorena vrata. Posla nije bilo, djecu i obitelj valjalo je prehraniti, krenula je borba za goli život i vlast je u dobroj namjeri pokušala situirati hrvatske branitelje. To se u jednom dijelu pokazalo dobrim, a u drugom, na sreću manjem dijelu, i nije.  - pojasnio je Paun ističući kako ga boli da se „kroz pisanje medija i kuloarske priče stječe dojam da branitelji uglavnom piju, ne žele raditi, da prave probleme, kako su privilegirani i koriste nešto što nisu zaslužili".

- Jedan dio možda i jeste takav, ali velika većina nije. Dobar dio radi kroz udruge kojih, činjenica imamo veliki broj, od onih na razini voda pa do onih na državnom nivou. Možda da nas je manji broj da bismo imali veći utjecaj. Kad nas je ovoliko vjerojatno je taj udarni mač prema vrhu slabiji pa teže ostvarujemo svoja prava, a možda jednim dijelom utječe i na tu negativnu percepciju. - podijelio je svoja razmišljanja Paun.

Na okruglom stolu, kojem je u prostorima HVIDR-e nazočilo nešto više od desetak posjetitelja, uz Glogoškog i Pauna, sudjelovali su i Gordana Mišković (Udruga osoba s invaliditetom 'Loco-moto'), Julijana Rosandić (Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata), Ivan Đunđer (Studentski zbor Sveučilišta u Slavonskom Brodu), Josip Pudić (TT Gradnja - Troha DIL), Branka Radovanović (Sindikat hrvatskih branitelja Brodsko-posavske županije) i Tomislav Goll (radio 92 FM - Slavonski Brod. Ono u čemu se slažu svi sudionici današnjeg okruglog stola je da trenutni odnos društva prema braniteljima treba mijenjati. Kako i kojim instrumentima, znat će, kažu, više nakon što u svim županijama budu održani okrugli stolovi na istu temu. Kroz razgovore s predstavnicima više društvenih skupina pokušat će se iskristalizirati ono zbog čega se branitelje gleda drugačijim očima nego što oni misle da bi trebalo, a potom donijeti i zaključke s ciljem rješavanja problema.