SLAVONSKI BROD - Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, zajedničkim su snagama organizirali i danas održali okrugli stol na temu „Ivana Brlić- Mažuranić - dio europske baštine". Učinili su to u Kući Brlić, povodom Dana europske baštine.

- Ivana je izvanredna prilika da okupite istraživače iz znanstvenog područja, ali i one koji se time bave sa stručnog stajališta (npr. Galerija umjetnina i Konzervatorski odjel). Sinergija različitih profila ljudi pokazuje kako je moguće surađivati na lokalnoj razini. Tim radom i trudom možemo sve dići na višu razinu te Europi pokazati da i mi imamo puno toga za reći. Ivana B. M. davno je prešla granice Hrvatske, a mi smo ti koji smo od nje baštinili vrijednosti. To je prepoznala i Europska unija. Zato danas o Ivani pričamo kao o dijelu europske baštine. Možemo biti ponosni što imamo obitelj Brlić, ali i Ivanu koja je na neki način okrunila njihovo djelovanje u ovom gradu. - kazala je doc.dr.sc. Irena Krumes sa slavonskobrodskog Sveučilišta.

Ovogodišnja tema - održivost baštine - potaknula je organizatore događanja na promišljanje o aktivnoj ulozi baštine u izgradnji održivije budućnosti promoviranjem održivog turizma, korištenjem tradicionalnih tehnika i materijala obnove, digitalizacijom baštine i isticanjem dobrih praksi. Nove generacije, uz sve navedeno, Ivanu mogu čitati u izvornom obliku - onako kako je ona to zamislila (i zapisala) u nekoj od soba svoje kuće.

- Ivana je europska spisateljica po svojim dometima. Svi su joj to priznali već na početku njezine karijere. Kasnije su je kritičari nazvali hrvatskim Andersenom. I danas je jedan od najčitanijih dječjih autora. Što se tiče kritičkog izdanja Sabranih djela I.B.M., to je najmanje i najviše što se za nekog pisca može napraviti. Njezin su rukopis prekrajali urednici, lektori,... time je bila silno nezadovoljna. Mi smo, temeljem njezine ostavštine, rekonstruirali njezine originalne tekstove i vratili ih u usta samoj autorici. Sve što je danas poznato objavljeno od Ivane B. M., prošlo je kritičku redakturu i dostupno je u izvornom obliku; onako kako je to autorica htjela. U tom je smislu ona jedina autorica dječje literature koja ima kritičko izdanje sabranih djela. Njezin jezik i stil arhaični su i staromodni, ali bajke su zanimljive i današnjoj djeci, posebice u pogledu razumijevanja svijeta. To je blisko njihovoj mašti. Zato su njezine bajke igrane i na sceni. - kazao je prof.dr.sc. Vinko Brešić, dodavši kako za pisca činimo sve ako ga učinimo dostupnim u svakom vremenu.

Prije razgovora, sudionicima okruglog stola, prezentiran je sadržaj Kuće Brlić i mogućnosti koje njezin prostor nudi korisnicima. Na okruglom stolu predstavljeni su različiti pristupi i gledišta na lik i djelo Ivane Brlić-Mažuranić u kontekstu nacionalne, a posebno europske književnosti. Isto tako, pružen je pregled dosadašnjih istraživanja pisane ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić, informacije o čuvanju arhivske građe obitelji Brlić, o projektu kritičkog izdanja Sabranih djela, kao i planovima za budućnost. Razmotrene su i brojne mogućnosti koje ova kulturna baština otvara za međunarodnu suradnju i projekte.

- Ivana Brlić je nakon '45. prognana iz javnog života. Pet godina kasnije prvi su put nakon Drugog svjetskog rata izdane Priče iz davnina. Razlog tomu nije bio nimalo bezazlen. I kasnije se njezin lik morao prilagoditi stvarnosti i vrijednostima komunističkog režima. Danas nemate ni jednog drugog dječjeg autora koji je tako društveno valoriziran. Četiri puta bila je nominirana za Nobelovu nagradu, bila je član JAZU-a,... Narodna anketa je također zanimljiva. Pogledate li imena ulica i institucija po mjestima u Hrvatskoj, jasno je vidljivo tko je poznat i priznat, o komu se nešto zna iz hrvatske dječje književnosti. Dajući Ivanino ime i po najmanjim mjestima, ljudi govore i pokazuju tko je ona bila. - zaključio je dr.sc. Berislav Majhut, istraživač hrvatske dječje književnosti.