Glavni je cilj smanjiti količinu deponiranog biootpada na gradskom odlagalištu i, istovremeno, iskoristiti ga kao resurs. Kompostana s radom kreće u ponedjeljak.
SLAVONSKI BROD - Kraju se bliži projekt Kompostana Slavonski Brod, financiran sredstvima Europske unije, a sam njegov završetak obilježile su informativno-edukativne radionice provedene u gradskim naseljima (Mikrorajon, Kolonija, Podvinje, Livada).
Kompostana je površine 1035 m², a ima kapacitet obrade 5.400 tona biorazgradivog otpada godišnje. Smještena je na lokaciji Vijuš-jug.
Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 3,2 milijuna eura, a bespovratna sredstva osigurana su u iznosu od gotovo 1,8 milijuna eura.
Osim same izgradnje kompostane, projekt je uključio i projektantski te stručni nadzor, izrade analiza troškova, koristi i tržišta te dostupnosti biootpada, kao i promotivne aktivnosti.
Brodski je Komunalac projektom želio doprinijeti učinkovitom gospodarenju otpadom na gradskom području i smanjenju njegova štetnog utjecaja na okoliš.
Dakako, glavni je cilj smanjiti količinu deponiranog biootpada na gradskom odlagalištu i, istovremeno, iskorištavanje istog kao resursa.
Stoga se korisnost projekta može promatrati iz tri aspekta - ekonomskog, ekološkog i društvenog, a na radionicama su građani vezano za navedene aspekte, saznali neke važne činjenice o biootpadu koje donosimo u nastavku:
Kompostiranje je praksa stara nekoliko tisuća godina. Dokazi o kompostiranju postoje u drevnim civilizacijama, uključujući Babilonce, Egipćane i Rimljane.
Redukcija otpada: Kompostiranjem je moguće smanjiti količinu otpada koja završi na deponijama za čak 30 posto. To značajno smanjuje emisije metana, moćnog stakleničkog plina koji nastaje truljenjem organskog materijala na deponijama.
Kompostne hrpe pune su života. Bakterije, gljivice, insekti, crvi i drugi mikroorganizmi razgrađuju organski materijal. Zemljani crvi posebno su korisni jer prozračuju tlo.
Kompost je iskoristiv u vrtlarstvu, poljoprivredi, hortikulturi i pejzažnom uređenju. Poboljšava strukturu tla, povećava zadržavanje vode i potiče zdrav rast biljaka.
Kompost je bogat hranjivim sastojcima kao što su dušik, fosfor i kalij te mikroelementima poput mangana, cinka, bakra i bora. To kompost čini izuzetno vrijednim za poboljšanje tla.
Kompostiranje pomaže u očuvanju okoliša, smanjujući potrebu za kemijskim gnojivima, smanjujući zagađenje vode i tla te pomažući u očuvanju prirodnih resursa.
Što ide u smeđu kantu za biootpad?
Kako bi kompostana radila dobro i funkcionirala, građani moraju imati barem osnovna znanja o tomu koju vrstu otpada ubacuju u takozvane smeđe spremnike za biootpad. To je, primjerice, kuhinjski otpad poput ostataka voća i povrća, ljuski jaja, taloga kave, vrećica čaja, ostataka kruha, potom vrtni otpad kao što je sitno granje, pokošena trava, lišće, zemlja iz lončanica, uvelo cvijeće te ostali otpad poput običnih papirnih maramica, drveta i piljevine - sve navedeno u manjim količinama.
U smeđi spremnik nikako ne treba odlagati ostatke životinjskog porijekla poput mesa, ribe, kože i kostiju. On nije namijenjen ni za mliječne proizvode, ulja i masti kao ni za, primjerice, izmet kućnih ljubimaca, pelene, ostatke cigareta, pepeo,...
