Više od četiristo imena odjeknulo je danas središtem Slavonskog Broda. Nijedan spomen, obilježje, vijenac ili svijeća nisu dovoljni za izreći neizmjerno 'Hvala!' svim poginulim hrvatskim braniteljima, ali ovakvi su dani znak da njihova žrtva neće biti zaboravljena.
SLAVONSKI BROD - Tradicionalno, peti je dan kolovoza i ove godine u Slavonskom Brodu obilježen cjelodnevnim programom koji je započeo jutros Misom zahvalnicom za Domovinu te molitvom na Gradskom groblju kod Središnjeg križa, a nastavljen čitanjem 403 imena poginulih branitelja kod spomenika postavljenog njima u čast u samom središtu grada.
Novinar Marin Kovačević čita imena poginulih branitelja
Ž.G./PLUS
- Ne smijemo se umoriti ponavljati jer su Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija dali uistinu puno za stvaranje samostalne
Ž.G./PLUS
Republike Hrvatske i najmanje što možemo učiniti za te ljude jest da se sjetimo Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja i da im se zahvalimo za sve što su dali za ovu državu. Iz godine u godinu sve nas je manje, posebice roditelja poginulih, nestalih, umrlih hrvatskih branitelja, tako da moramo razmišljati o tomu da mlađi preuzmu ovu tradiciju. Ne smijemo zaboraviti. Siguran sam da će i naši potomci znati cijeniti tu žrtvu. - kazao je slavonskobrodski gradonačelnik
Mirko Duspara koji se žrtvi branitelja poklonio u pratnji zamjenice
Marine Martić Puače.
Hrvatska se danas prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenom akcijom Oluja oslobođen Knin. Započevši 4. kolovoza, u ranim jutarnjim satima, akcija je nastavljena oslobađanjem Svetog Roka i više gradova na širem okupiranom području.
Ž.G./PLUS
Petog kolovoza, točno u podne, na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Dan kasnije oslobođeni su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenica, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza Oluja je završena. Nakon 84 sata, uz Knin, oslobođeno je jedanaest tisuća četvornih kilometara okupiranog područja. Hrvatska vojska i policija oslobodile su Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Dubicu, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, čime su došle na samu međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. Bili su to dani ponosa, ali i boli zbog izgubljenih života branitelja i civila.
- Dolaskom na ova mjesta svake godine nastojimo zadržati uspomenu na žrtvu hrvatskih branitelja, naših sugrađana koji su sudjelovali u borbi za stvaranje samostalne, neovisne, suverene Republike Hrvatske, koji su na ovaj dan 1995. godine izborili cjelovitost hrvatskog teritorija.
Ž.G./PLUS
Bila je to posljednja vojno-redarstvena operacija. Hrvatska nije stvarana za stolom, nisu je stvarali političari kao što smo mi danas, stvarali su je požrtvovni i hrabri vojnici iz radničkih obitelji. Oni su nam donijeli ovo što danas imamo - ponos na svakom mjestu na kojemu se spominjemo njihove žrtve. Moramo se truditi da naš obrazovni sustav, posebice udžbenici iz Povijesti, više govore o junaštvu branitelja, njihovoj žrtvi i vrijednosti onoga što je stvoreno. Smatram da današnja politika to vrednuje na najbolji mogući način, da društvo još uvijek osjeća i pokazuje empatiju, no činjenica je da je oko spomen-obilježja na ovakve dane sve manje ljudi. Trebamo uložiti više energije u promociju ovakvih događaja i aktivnosti vezanih za Domovinski rat. U tomu su posebno aktivni lokalni mediji. Ako je netko uvijek prisutan, onda ste to vi. - kazao je brodsko-posavski dožupan
Marko Šimić koji je polaganju vijenaca i paljenju svijeća prisustvovao uz pročelnika
Željka Burazovića i
Branimira Vujčića.
Branitelji, udruge proistekle iz Domovinskog rata, obitelji poginulih i nestalih branitelja, saborski zastupnici, predstavnici političkih stranaka i drugi građani, pridružili su se u polaganju vijenaca i paljenju svijeća.
Uslijedit će program u slavonskobrodskom Domu HVIDR-e te večernja sveta misa za sve poginule i nestale hrvatske branitelje u crkvi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu (18.30).
Ž.G./PLUS
