Ove godine lokalni su si dužnosnici odlučili osloboditi vikend pa su vijence umjesto na Dan antifašističke borbe položili na Svjetski dan glazbe - visokim temperaturama usprkos.
SLAVONSKI BROD - Dan antifašističke borbe je sutra, 22. lipnja, no obveza vezanih za taj veliki datum, lokalni su se dužnosnici riješili dan prije - (valjda) kako bi mogli imati slobodan vikend i današnjim temperaturnim rekordima usprkos. Vijence su kod središnjeg križa i Spomen-kosturnice na slavonskobrodskom Gradskom groblju predstavnici Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije tako položili na Svjetski dan glazbe. Pridružili su im se i članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Slavonski Brod.
bpz.hr
Čitatelje pitamo - trebaju li spomendani, blagdani i praznici biti iskorišteni za 'spajanja' slobodnih dana u kalendaru ili za neki viši cilj - prisjećanje na događaje, ideale, vrijednosti, poruke,... vezane baš za taj datum. Naime, ovakvim ponašanjem javnosti se jasno šalje poruka kako se protokoli obavljaju 'pro forma'. Pa je onda možda bolje da ih niti - nema. Ovako - čini se kako žrtva 257 boraca koji su poginuli 1945. boreći se za oslobođenje Slavonskog Broda, kao i žrtva 400 ranjenih u sedam dana, prema mišljenju lidera današnjice ne zaslužuje više.
Kada trebaju biti održavane službene svečanosti polaganja vijenaca povodom blagdana, spomendana i važnih datuma?
bpz.hr
Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan - Dan antifašističke borbe.
Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.
Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga. (Izvor: Hrvatski sabor)
