Svinjogojstvo i svinjokolje dio su Slavonije. Bez domaće kobasice, šunke i kulena, rijetki su naviknuli dočekati zimu. No, život pod drukčijim okolnostima i u bitno izmijenjenom svijetu - neminovno traži prilagodbe.
SLAVONSKI BROD - Brodsko-posavska županija i ove godine nastavlja sa sufinanciranjem veterinarsko-zdravstvenih pregleda tovnih svinja zaklanih u registriranim klaonicama. Potpisivanje Sporazuma o provedbi ove mjere s predstavnicima registriranih klaonica - Bebrinka i Poljo-Davor - održano je danas u Maloj vijećnici županijske Uprave.
Potpisivanju su prisustvovali dožupan Marko Šimić i pročelnik Željko Burazović.
- Svima koji ne žele odustati od svinjokolje želimo omogućiti da je i dalje imaju u svojim dvorištima, uz to da se onaj najteži i najprljaviji dio posla odradi u klaonici. Ovo je već 25. godina da kao Županija pratimo ovu mjeru. Subvenciju smo odlučili povećati s 10 na 20 eura. Troškovi su naprosto porasli i smatramo to itekako opravdanim. - kazao je pročelnik Burazović.
Željka Gavranović / PlusPortal
Trihineloskopski pregled mesa obvezan je zbog teških posljedica koje konzumacija zaraženog svinjskog mesa ostavlja na zdravlje čovjeka. Trihineloza je parazitarna bolest koja se javlja nakon jedenja nedovoljno kuhanog ili pečenog mesa, a koje sadrži ciste parazita pod imenom Trichinella spiralis. Mišićno tkivo zaraženih životinja sadrži ciste (učahurene oblike) parazita koje u crijevu, kada ih osoba proguta, sazrijevaju do odraslih oblika. Nažalost, parazit doživotno ostaje u tijelu i može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Radujemo se da su vremena, oko '95., kad je trihinela bila pošast istoka županije daleko iza nas s obzirom na to da se radi o ozbiljnom patogenu od kojeg obolijevaju ljudi. Tomu služe ovakve mjere - kako bismo zaštitili ljude i osigurali da jedu meso testirano na trihinelu. Svaka svinja zaklana u registriranom klaoničkom subjektu obavezno je pregledana. Tako konzumiramo samo zdravo meso. - zaključio je pročelnik.
Briga o okolišu odnosno želja da primarni klaonički otpad ne završi u prirodi, drugi je dio mjere.
- Načelnici brodsko-posavskih općina također ulažu velike napore da takav otpad ne završi u prirodi. Svjedočimo kako u vrijeme svinjokolja mnogi od njih postavljaju posebne kontejnere u koje se takav otpad odlaže. To su također hvalevrijedne mjere. - kazao je županov zamjenik, Marko Šimić, pozvavši klaoničare da i sami Županiji predlože dodatne akcijske mjere za tu granu mesne industrije, ali i pohvalivši stručnost, ambicioznost i samoinicijativu mladih tehnologa u vođenju i razvoju iste na brodsko-posavskom području.
Željka Gavranović / PlusPortal
No, neminovno je kako je mesarstvo u Brodsko-posavskoj županiji danas u velikoj krizi. Sve je manje subjekata s kojima Županija uopće može potpisati ovakve ugovore, a na tržištu rada nema nezaposlenih školovanih mesara.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Ovakve potpore su bitne. Izazova je jako puno. Najveći se trenutno odnosi na obujam posla. Malo je klaonica, a potražnja za uslugama je velika. Radne snage također nedostaje. Trenutno imamo samo četiri praktikanta koji se obrazuju za mesare. Od nas imaju i stipendije - prvi razredi tisuću eura godišnje (dakle, 100 eura kroz deset mjeseci), drugi razredi dvije tisuće i treći razredi tri tisuće eura. Odmah nakon završetka obrazovanja, ponudimo im radno mjesto. - kazao je Josip Novak, tehnolog Bebrinke.
Strani radnici, ponajviše Filipinci, postali su dio njihove svakodnevice - mada se i vlastitim mjerama trude privući mlade i zaposliti 'domaće' ljude.
'Manji igrači' također se nastoje snaći i opstati na nemilosrdnom tržištu.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Imamo mali kapacitet, ali uspijevamo odraditi značajan broj uslužnih klanja ljudima i na taj način pomoći da održe svinjokolju. Vraćamo im higijenski ispravno meso, ohlađene polovice, što je izuzetno bitno za tehnološki proces proizvodnje suhomesnatih proizvoda na našim domaćinstvima. Ova mjera Županije u tom je smislu hvalevrijedna te je pomoć i nama klaoničarima i žiteljima Županije. - kazao je Dino Gelemanović iz Poljo-Davora, najavivši kako će uskoro otvoriti i veći objekt u Lužanima pa se nadaju da će i tamo moći odraditi dio ovosezonskih uslužnih klanja.
Bilo kako bilo, jedno je sigurno - bez kulena, kobasice i suhe šunke - Slavonci još nisu naučili živjeti. A kupovni se suhomesnati proizvodi nikad neće moći mjeriti s domaćim, nastalim prema tradicionalnim recepturama.
