SLAVONSKI BROD - Ovaj tjedan još je jednom u emisiji „Gradskih 60 minuta" Radija Laganini Brod aktualiziran problem sve češćeg paljenja hrpa otpada koje građani obavljaju u svojim dvorištima.

- Postoji problem u okolici grada koji se nikako ne rješava. Svatko ispred svoje kuće nešto pali. Posebice ujesen, iako imamo odvoz biootpada. Brdo gori. To se mora sankcionirati. Tu nema druge pomoći. Naš narod razumije samo po džepu. Moraju li cijelu noć tinjati vatre i smrdjeti zapaljena plastika jer piromani uništavaju zrak svima okolo? Policajci i vatrogasci jednom su me ismijali kada sam ih zvao kako bih to prijavio, no to je prestrašno da navečer ne možemo izračiti vlastite kuće zbog tog smrada. To je jedan veliki izvor onečišćenja, a svi se neprestano žalimo na to kakav zrak udišemo. - ljutito je poručio slušatelj Laganinija Brod.

U Hrvatskoj je od prvog dana lipnja pa sve do 31. listopada na snazi zabrana paljenja vatre na otvorenom. No, mnogi to ne poštuju pa su i u tom periodu česte buktinje u gradskim dvorištima. Drugi, pak, koriste mogućnost prijave takozvanog „kontroliranog paljenja", što podrazumijeva odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe i odgovarajuće mjere zaštite. No, nikakvo „kontrolirano paljenje" ne dopušta takav način uništavanja plastike ili guma.

- Jedan smo od najzagađenijih gradova. Autocesta prolazi kroz centar grada i njom godišnje prođe 17,5 milijuna vozila, golemi su zastoji kamiona na Graničnom prijelazu koji je nedaleko centra grada. Osim toga, naša je navika da praktički do ulaza moramo doći automobilom. To sve utječe na onečišćenje. Osim toga, tu je sezona grijanja. Puno je kućanstava koja se griju na kruta goriva. Rasvjetu i ustanove učinili smo energetski učinkovitima, no ako građani to ne prate, ništa od toga ne vrijedi. Automobilske gume nije potrebno paliti, sve je moguće deponirati u našim reciklažnim dvorištima. No, nekomu je teško razdvojiti kod kuće otpad i odložiti ga u odgovarajuće spremnike. Moramo se naučiti nekakvom redu. To je normalno za sve europske države pa ne razumijem zašto ne bi bilo i za nas. - kazao je gradonačelnik Mirko Duspara na tu temu.

Kažnjavanje loših postupaka nesavjesnih građana je predviđeno, ali rijetko pa ne ispunjava svrhu preodgoja tvrdoglavih pojedinaca. Primjerice, takvim se ponašanjem može počiniti kazneno djelo dovođenja u 'opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom' za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, u slučaju da je djelo počinjeno iz nehaja. Ako se, pak, utvrdi da je počinjeno namjerno, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama požara.

Novčana kazna u iznosu od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana predviđena je za fizičku osobu koja izazove požar. Onoga tko izazove požar 'iz nehaja', zakonodavstvo će kazniti novčanom kaznom od dvije tisuće kuna do 15 tisuća kuna. No, upitno je što se u ovakvom nepromišljenom ponašanju može definirati kao djelo 'iz nehaja' jer većina postupa 'po svom', svjesna zakonskih ograničenja. Pokazuju to i podatci da se u Hrvatskoj dnevno dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu.