Ponovna uporaba je izrazito radno intenzivna i ima potrebu za širokom paletom znanja i vještina, pa ukoliko se u odgovarajućoj mjeri potakne, može predstavljati značajan udio u strategiji zapošljavanja unutar sektora gospodarenja otpadom.
SLAVONSKI BROD – U lipnju 2023. godine Vlada RH donijela je Odluku o donošenju plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023.-2028. godine. U uvodu navedene odluke stoji kako se Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo nastoje jačati sljedeće aktivnosti vezane za gospodarenje otpadom: sprječavanje nastanka otpada s posebnim naglaskom prevencije nastanka otpada od hrane i morskog otpada; proširenje odgovornosti proizvođača; poticanje recikliranja i ponovne uporabe; postupno smanjenje odlaganja otpada.
U ovome članku ćemo staviti naglasak na pojam ponovna uporaba koji se pojavljuje na više mjesta i u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), uključujući i obveze koje Hrvatska mora ispuniti u budućem razdoblju:
• do 2025. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 55 % mase,
• do 2030. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 60 % mase,
• do 2035. potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada treba povećati na najmanje 65 % mase.
Što je ponovna uporaba?
U Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) pojašnjava se kao je ponovna uporaba svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2016. je objavio
Smjernice za ponovnu uporabu u Republici Hrvatskoj u kojima se navodi da je "nakon mjera sprječavanja nastanka otpada koje uključuju i ponovnu uporabu proizvoda, potrebno primijeniti mjere pripreme za ponovnu uporabu, a tek onda mjere recikliranja i drugih postupaka oporabe otpada prije njegovog konačnog zbrinjavanja."
U Smjernicama stoji i kako ponovna uporaba proizvoda ili otpada ima pozitivne učinke na okoliš (sprječava onečišćenje voda, tla, zraka), štedi sirovine i energiju. Uspoređujući je s ostalim metodama gospodarenja otpadom, prilikom produljivanja životnog ciklusa proizvoda izbjegava se korištenje energije koja je potrebna za proizvodnju novog proizvoda, pa je štetan utjecaj na okoliš znatno manji.
Kao dobar primjer hrvatskog poslovnog subjekta koji provodi ponovnu uporabu, u navedenoj Odluci o donošenju plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023.-2028. spominje se tvrtka Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. iz Preloga. Naime, ova je tvrtka 2017. godine osnovala Centar za ponovnu uporabu gdje se razvrstava prikupljeni namještaj, posuđe, igračke, knjige, odjeća, obuća i drugi predmeti koji građanima više nisu potrebni, a još su upotrebljivi. Prikupljeni predmeti se u Centru popravljaju i restauriraju i nakon toga prodaju. Tijekom 2019. i 2020. godine za ponovnu uporabu na toj lokaciji osposobljeno je 8.626 kg različitih predmeta od čega 5.100 kg namještaja, 2.307 kg odjeće i 1.219 kg knjiga, koji bi u protivnom postali otpad. Time je spriječeno nastajanje glomaznog otpada za 15-20 %.
Centar za ponovnu uporabu u Prelogu smješten je u nekadašnjem plasteniku i sastoji se od dva dijela: izložbeno-prodajnog (220 m2) i skladišno-radioničkog dijela od (220 m2).
Važno je napomenuti kako je Prelog primjer dobre prakse kada je gospodarenje otpadom u pitanju jer godinama drži poziciju
najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada jer odvaja najviše otpada u Hrvatskoj (preko 70 %). Usporedbe radi, Grad Slavonski Brod je u 2022. godini odvajao 40,8 % otpada, ŝto ga svrstava među uspjeŝnije gradove u Hrvatskoj.
Foto: emedjimurje.net
Evo kako u tvrtci Pre-kom d.o.o. iz Preloga opisuju svoj postupak ponovne uporabe
"Danas živimo u potrošačkom društvu koje svakim danom stvara sve više otpada koji završava u okolišu odnosno na odlagalištima otpada koja su najveći zagađivači okoliša. Odlaganje otpada je posljednji korak kod pravilnog gospodarenja otpadom, no nažalost u Hrvatskoj je to vrlo često prvi i najzastupljeniji način postupanja sa otpadom. Velik problem je krupni (glomazni otpad) kao što je namještaj, obuća i odjeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dječja i sportska oprema,…) koji se baca i završava na odlagalištima. Velik dio te robe je još uvijek upotrebljiv ali im je potreban popravak, uređenje ili obnova nakon čega će se moći ponovno koristiti.
Mjesto koje sakuplja, zaprima i obnavlja takve proizvode zove se CENTAR ZA PONOVNU UPORABU-CPU. U CPU se dobra čiste i/ili popravljaju prije nego se ponovno prodaju uz plaćanje samo troškova popravka. Koristi od centara su visok radni intezitet što iziskuje veći broj zaposlenih, zapošljavanje teže zapošljivih skupina ljudi, produljenje roka trajanja nekih dobara odnosno smanjenje pritiska na okoliš uzrokovanog proizvodnjom novog i često manje trajnog proizvoda.
Sakupljanje stvarti za ponovnu uporabu na kućnom pragu potrebno je naručiti na telefon ili na mail najmanje tri dana prije navedenih termina u kalendaru sakupljanja. Na kućnom pragu sakupljati će se samo veće stvari (npr. namještaj i sl.), a manje stvari koje se mogu prevesti autom molimo Vas da sami dostavite u CPU sukladno radnom vremenu..
Naši korisnici mogu dobra (namještaj, knjige, igračke, odjeću…) koja su upotrebljiva, uz male popravke i čišćenja, samostalno dovesti u CPU .
Preuzimanje većih komada namještaja i sličnih dobara na kućnom pragu korisnika jedanput mjesečno .
U Europskoj uniji se uz termin „centar za ponovnu uporabu“ sve više dodaje i prefiks „ovlašteni“ i to prvenstveno iz razloga što se želi odvojiti profesionalne CPU od onih koji funkcioniraju periodičkoj razini (sajmovi, „buvljaci“, periodične humanitarne akcije i slično).
Broj zaposlenih 2016. u CPU po zemljama članicama EU. Izvor: RREUSE.ORG
Ponovna uporaba u zemljama Europske Unije
U navedenim Smjernicama za ponovnu uporabu navodi se kako interese centara za ponovnu uporabu u EU zastupa krovna mreža organizacija RREUSE, koje okuplja socijalne poduzetnike iz sektora.
RREUSE mrežu trenutno čini 29 organizacija (uglavnom predstavnika nacionalnih mreža) iz 17 zemalja, među kojima se nalazi i socijalna zadruga "Humana Nova" iz Čakovca.
Primjera radi, Centar za ponovnu uporabu u Torinu (Italija) sagrađen je kao multifunkcijski centar smješten uz samo reciklažno dvorište. Građevina se sastoji od: Uredskih prostora (70 m2), Garderobe za radnike (80 m2), Radionice i skladišta (300 m2), trgovine (475 m2), polivalentna edukacijske dvorane (95 m2).
Organizacijski gledano, ovaj CPU predstavlja partnerstvo komunalne tvrtke "Amiat" i socijalne zadruge "Triciclo". Tvrtka Amiat sa svojim osobljem upravlja cjelokupnim ciklusom gospodarenja otpadom (za sve predmete koji su ušli u tokove otpada), dok aktivnostima koje se tiču ponovne uporabe (skladište, radionice i prodavaonica) upravlja socijalna zadruga.
Dobra koja se dopremaju u CPU dijele se prema razini potrebne pripreme za tržište, odnosno prema podjeli radionica unutar samog CPU. U ovom CPU dobra se usmjeravaju prema sljedećim cjelinama:
a) Stolarska radionica
b) Radionica za popravak bicikala
c) Radionica kućne tehnike
d) Elektrotehnička radionica
e) Izravno za skladište
f) Izravno za prodavaonicu.
U Sloveniji se CPU značajno razvijaju tijekom posljednjih nekoliko godina, pa se danas nalaze u Ljubljani, Velenju, Rogaškoj Slatini, Trebnju, Vojniku, Ormožu itd.
Prema načinu djelovanja, slovenski CPU nisu uspostavljeni prema jednom jedinstvenom modelu, već njihovo funkcioniranje ovisi o individualnim dogovorima s komunalnim poduzećima i javnom administracijom na području na kojem djeluju. U Sloveniji prevladavaju sustavi donošenja glomaznog otpada i predmeta za ponovnu uporabu, u kojima građani samostalno donose dobra u CPU, a jedan se dio dobara izravno prikuplja od građana na poziv. U Sloveniji ovaj sustav ponovne uporabe nije financijski isplativ, pa je većina zaposlenih u sustavu zaposlena kroz razne oblike javnih radova i druge mjere poticanja zapošljavanja
Vrste otpada pogodne za ponovnu uporabu
S ciljem prikazivanja primjera proizvoda koji se mogu prikupljati i distribuirati putem mreža za ponovnu uporabu, određena je grupacija proizvoda koji se prikupljaju:
- tekstil, odjeća i obuća (sve vrste tekstila, odjeće i obuće)
- električni i elektronički uređaji (hladnjaci, ledenice, pećnice, strojevi za pranje rublja i posuđa, televizori, električne grijalice, multimedijski uređaji itd.)
- namještaj (ormari, kreveti, madraci, stolovi, stolice itd.)
- roba široke potrošnje (tanjuri, pribor za jelo i posuđe, knjige, igračke, sportska oprema, bicikli, dječja oprema, kolica, umjetnički i ukrasni predmeti itd.)
- građevinski materijal
- automobilski dijelovi
Svi prepoznati dionici sustava ponovne uporabe imaju mogućnost u sklopu CPU:
- predati predmete koji im više nisu potrebni, a mogu se ponovno koristiti
- kupovati rabljene predmete
- pohađati tečajeve (tečajevi popravaka stvari, redizajna, šivanja i sl.)
- pohađati konferencije ili druge edukativne programe
- pohađati kulturne priredbe koje se održavaju u CPU
- kupovati predmete na sezonskim rasprodajama
Prodaja se, osim u samim CPU, može organizirati:
- putem mjesečnih ili sezonskih rasprodaja u dvorištu CPU,
- putem mreže trgovina rabljenom robom (second hand dućani, unutar vlastite mreže ili drugi subjekti),
- na sajmovima,
- putem oglasnika na internetu ili u tiskanim i drugim medijima (npr. TV-prodaja putem lokalne TV postaje)
U zaključku Smjernica za ponovnu uporabu u Hrvatskoj stoji kako se ponovna uporaba nalazi u vrhu reda prvenstva u gospodarenju otpadom i predstavlja sprječavanje nastanka otpada.
Smjernice navode višestruke koristi od projekata ponovne uporabe, poput zaštite okoliša (tlo, voda, zrak i resursi), no u Republici Hrvatskoj najveće koristi pronalaze se upravo u sektoru ekonomije i zapošljavanja, osobito zapošljavanja teško zapošljivih skupina stanovništva RH, što ovome sektoru daje izrazito značajan socijalni karakter.
Treba li u Slavonskom Brodu osnovati Centar za ponovnu uporabu?
