Sredstva za vrtiće država je uplatila u gradske i općinske proračune, ali nije dala jasne upute kako ih i komu oni dalje trebaju raspodijeliti.
SLAV. BROD / POŽEGA / N. GRADIŠKA - Vlada Republike Hrvatske, krajem rujna 2023. godine, donijela je prvu Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2023./2024. u sklopu koje je obznanila koliko će sredstava uplatiti svakoj jedinici lokalne uprave i samouprave, odnosno, gradovima i općinama koje imaju vrtiće. Novci su sjeli u gradske i općinske blagajne, ali ne i na račune privatnih vrtića koji su se zbog svega, opravdano, pobunili. Mnogi od njih, naime, 'pokrivaju' nedostatak vrtićkih kapaciteta u svojim sredinama, a bez rada nekih poput Zlatng cekina u Slavonskom Brodu teško bi bilo i roditeljima djece s teškoćama.
S druge strane, Grad Slavonski Brod, odbio je uplaćena mu sredstva samoinicijativno raspoređivati na račune privatnih vrtića jer nemaju zakonske osnove za takvo postupanje te se, samim time, žele zaštititi od mogućih naknadnih utvrđivanja nepravilnosti.
- Vlada i Ministarstvo dodijelili su nam sredstva za 1500 djece, a mi trenutno u svojim gradskim vrtićima imamo njih više od 1700. S tim da se taj broj neprestano povećava. Vlasnicima privatnih vrtića rekli smo neka se obrate Ministarstvu, od kojeg smo i sami tražili tumačenje. Hoćemo li privatnom vrtiću prebaciti sredstva za svu djecu koja ga pohađaju, a uplaćena sredstva već su nedostatna i za svu djecu upisanu u gradske vrtiće? Iz kojih izvora da to pokrijemo? Neka Ministarstvo kaže koliko treba dati po djetetu pa ćemo vidjeti koliko je djece s područja grada u kojem privatnom vrtiću. Nemam ništa protiv da to ide tako. Mi smo ovo dobili na račun Grada, a Ministarstvo zna da postoje privatni vrtići, da postoji Cekin,... mislim da bi bilo normalno da su sredstva isplaćena njima na račune. Dakle, ne bježimo od toga da svatko treba dobiti svoj dio, ali želimo da nam najprije Ministarstvo da tumačenje kako i što raspodijeliti. - zaključio je ranije gradonačelnik Mirko Duspara.
Da takve jasne upute ne namjerava dati, razvidno je iz odgovora Ministarstva znanosti i obrazovanja dostavljenom PlusPortalu. U upitu nismo konkretizirali situaciju pa se i odgovor odnosi na sve gradove i općine koji su sredstva dobili.
- (...) Ustav Republike Hrvatske propisuje da je predškolski odgoj i briga o djeci posao iz lokalnog djelokruga u nadležnosti gradova i općina. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Nadalje, prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
Iz navedenog proizlazi da navedeni poslovi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima te u tom smislu ne postoji uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je riječ o propisima koje u okviru svojih ovlasti ista donosi. - odgovorili su iz Ministarstva, ograđujući se time od loše osmišljenog sustava dodjele državne pomoći gradovima i općinama koje imaju vrtiće, a kojim su iz igre isključili privatne vrtiće i prepustili ih dobroj volji građana.
Suludo, Ministarstvo - de facto - predlaže gradovima i općinama da prebrojavaju koliko je u tim vrtićima djece s njihova, a koliko s okolnih područja pa da s okolnim gradovima i općinama prema tomu sklapaju sporazume - što situaciju nepotrebno komplicira. Ona je vrlo jednostavno mogla biti riješena konkretnom računicom u kojoj stoji koliko je eura neki grad dobio po djetetu (pa bi bilo i poznato koliko točno treba uplatiti privatnim vrtićima na svom području).
- Sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića ostvaruje općina ili grad za javne vrtiće čiji je ista osnivač i za privatne vrtiće na svom području odnosno za djecu koja te vrtiće pohađaju bez obzira na njihovo prebivalište odnosno boravište. Sufinanciranje općina/gradova za djecu koja pohađaju vrtiće na području druge općine/grada i dalje je moguće riješiti njihovim sporazumom, a koji sada može uzeti u obzir i ova dodatna sredstva po djetetu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je Uredbom utvrdilo kriterije i mjerila te način izračuna iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, koja se osiguravaju u državnom proračunu, ali isto nije nadležno utvrđivati kriterije raspodjele sredstava korisnicima predškolskog odgoja na području jedinice (javnim i/ili privatnim). Uredbom je također utvrđeno da su korisnici sredstava dužni sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz postojeću razinu i izvore financiranja iz čega proizlazi jasna intencija da se uz postojeće resurse omogući unaprjeđenje predškolskog odgoja i obrazovanja koji politikom razvoja RPOO-a utvrdi jedinica na svom području. - stoji u opširnom, ali nedostatnom odgovoru Ministarstva.
Ostaje nejasno tko će odgovarati ako gradovi ili općine pogriješe pa privatnim vrtićima uplate previše ili premalo. Hoće li se tu istraživati tko komu i kako pogoduje? Hoće li biti posla za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ako gradonačelnik/načelnik ima bilo kakvu poveznicu s nekim od privatnih vrtićkih ustanova? Naposljetku - zašto bi itko iz gradskih i općinskih uprava na sebe preuzeo takvu odgovornost ako je država, jednostavno, konkretna sredstva mogla razdijeliti na gradske/ općinske vrtiće te privatne vrtiće?
Umjesto toga, ona su rapsoređena ovako (na primjeru tri slavonska grada):
Taj nakaradni sustav dodjele potpora, ranije je ove godine komentirala i Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture za Novi list.
