Država je odlučila pomoći dječjim vrtićima odnosno gradovima i općinama koji su njihovi osnivači. No, iz raspodjele sredstava indirektno su isključene privatne ustanove. To hoće li one dobiti novac iz proračuna, ovisi isključivo o (dobroj) volji (grado)načelnika i viziji razvoja programa ranog i predškolskog odgoja na nekom području.
SLAVONSKI BROD / POŽEGA / NOVA GRADIŠKA - Vlada Republike Hrvatske, krajem rujna 2023. godine, donijela je prvu Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2023./2024.
U Narodnim je novinama objavljen točan iznos sredstava koji će za tekuću pedagošku godinu biti uplaćen u proračune jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb. U nastavku smo izdvojili što to konkretno - u eurima - znači za gradove Slavonski Brod, Novu Gradišku i Požegu.
Nedorađena pravila raspodjele sredstava?
Prvi je to put u povijesti da će država sufinancirati rad dječjih vrtića čiji su osnivači jedinice lokalne uprave i samouprave. Pritom će najviše sredstava dobiti ekonomski najnerazvijeniji gradovi i općine te oni u brdsko-planinskim područjima i na otocima. Godišnje će država za tu stavku izdvajati više od 70 milijuna eura.
No, mada je Vlada prvotno procijenila kako (uz gradske/općinske) jednako treba financirati i privatne dječje vrtiće koji na svojim leđima nose manjak takvih gradskih i općinskih ustanova (u Hrvatskoj je 26.500 djece u privatnim vrtićima, u Slavonskom Brodu oko 230) te ih spašavaju od dodatne pretrpanosti skupina - sva su sredstva otišla u proračune gradova i općina koji mogu, ali i ne moraju, dati dio privatnim vrtićima.
Većina ih to, dakako, neće učiniti jer brinu za svoje ustanove, a smatraju da 'dug' prema takvim privatnim vrtićima vraćaju sufinanciranjem cijene koju plaćaju roditelji.
- Ne smatram da je u redu da se javni i privatni vrtići financiraju na isti način, trebalo bi pronaći drugi način da im se pomogne - komentirala je ranije ove godine Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture za Novi list. Privatni vrtići, dodaje, po broju skupina djece i po svom ustroju nisu tako veliki kao javni gradski vrtići, pa ni kriterij „svima jednako“ nije najispravniji.
A što je onda Dječji vrtić Cekin?
No, što ćemo onda s ustanovama poput slavonskobrodskog Dječjeg vrtića Cekin (čiji osnivač nije Grad nego Karitativno društvo „Kruh svetog Ante“ Franjevačke provincije „Bosne Srebrene“ - Zagreb) koji preuzima ogroman teret i koji pohađaju brojna djeca s područja Brodsko-posavske županije - a među kojima se nalaze i ona s teškoćama za koje u gradskim vrtićima nema ni mjesta niti uvjeta.
Tomo Opačak. Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Ministarstvo znanosti i obrazovanja samo nam je potvrdilo kako će jedinice lokalne samouprave same odlučiti kako rasporediti uplaćena im sredstva.
- Prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju JLPRS imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja. Također, prema članku 49. istog Zakona, o korištenju sredstava odlučuje JLPRS koja je sredstva osigurala u svom proračunu, a što se odnosi i na sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Kriteriji ostvarenja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića nisu zadani kao kriteriji raspodjele sredstava. Korisnici sredstava dužni su prema članku 6. Uredbe sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost (dodatni kapacitet), održivost (plaće i materijalni rashodi) i priuštivost (naplata usluge od roditelja) ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz postojeću razinu i izvore financiranja. - za PlusPortal su poručili iz Ministarstva.
Gradovi i općine nisu dužni ništa dati privatnim vrtićima
Na naše pitanje „Mogu li jedinice lokalne samouprave iz ove mjere samovoljno isključiti privatne dječje vrtiće i ustanove na svom području?“, Ministarstvo je odgovorilo:
Foto: Ž.G.
„Kod donošenja odluke o raspodjeli ovih sredstava, jedinice su dužne dugoročno promišljati politika razvoja RPOO-a na svom području te u skladu s time donositi odluke vezano za javne i privatne vrtiće.“ te ponovilo sve već ranije navedene zakonske obveze. Ukratko, odgovor glasi: „Naravno da gradovi i općine mogu isključiti privatne vrtiće iz raspodjele sredstava!“. No, sasvim je druga priča koje će to posljedice sa sobom povući te kako će to utjecati na spomenuti razvoj ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na nekom području.
Zbog svega navedenog, pitali smo Ministarstvo i planira li stoga na neki drugi način sufinancirati rad takvih vrtića koje u pojedinim sredinama preuzimaju na sebe teret nedostatka adekvatnih vrtićkih kapaciteta.
- Iz navedenih odredbi Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju proizlazi da navedeni poslovi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima te u tom smislu ne postoji uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je riječ o organizaciji i ostvarivanju programa predškolskog odgoja. - odgovorili su nam.
Privatni vrtići, dakle, od države neće dobiti nikakva odvojena sredstva. Apsurdno, vratimo li se na tablicu čije smo dijelovi izdvojili ranije u tekstu, djeca koja pohađaju privatne dječje vrtiće 'uračunata' su kao djeca određene općine ili grada u čije proračune zbog njih odlazi više sredstava. Stoga bi barem roditelji te djece (u Slavonskom Brodu njih 226, u Požegi 263,...) tu pomoć države trebali osjetiti većim iznosom sufinanciranja cijene privatnog dječjeg vrtića od strane Grada ili Općine.
U suprotnom, nigdje se u Odluci Vlade nisu trebali spominjati privatni vrtići - jer većina njih tu pomoć osjetiti neće.
