Iako je jednu od najtežih bitaka u svojoj povijesti Slavonski Brod vodio s vojskom Ratka Mladića, krvnika bošnjačkih muslimana, odnos prema potonjima bio je i ovdje delikatan.
SLAVONSKI BROD - Potresni političko-društveni događaji u novome mileniju koji su u prvi plan stavile narode i skupine islamske vjeroispovijesti - Jedanaesti rujna, ratovi na Bliskom istoku, teroristički napadi u Europi, migrantska kriza i dr. - u dijelu europske javnosti pojačale su već postojeći, a negdje stvorile potpuno novi animozitet prema svim pripadnicima te velike monoteističke religije.
U Europi se, primjerice, iz toga straha izrodila jedna od popularnijih političkih teorija (zavjere) u 21. stoljeću, po kojoj će muslimanski migranti uskoro preplaviti ovaj kršćanski kontinent, iako statistike govore da su oni tu i dalje „teška“ manjina.
Iz tog je razloga, radi sprječavanja rasplamsavanja tzv. islamofobije i njome motiviranih ekscesa, UN donio Rezoluciju te današnji dan, 15. ožujka, posvetio borbi protiv jednog u nizu primjera ksenofobnog poopćavanja negativne predodžbe na sve pripadnike neke skupine, u ovom slučaju religijske.
Statistička slika otprilike je jednaka i u Hrvatskoj. U Slavonskom Brodu, na primjer, muslimani dijele istu demografsku crnu sudbinu s ostalima - prije dvanaest godina bilo ih je 1173 ili 1.98 posto tadašnjeg ukupnog broja građana, a prema popisu iz 2021. gotovo upola manje, 663 pripadnka ili 1.33 posto.
Migrantska krza
Odnos većinskog, katoličkog (hrvatskog) stanovništva ovoga grada prema muslimanima bio je u novije vrijeme na „dva testa“. Ovaj posljednji zapravo još traje, kao i u ostatku Europe, a tiče se odnosa prema migrantima s Bliskog istoka, odnosno mjere u kojoj njihova pojava na gradskim ulicama - amblematska scena u valjda svakom europskom gradu - utječe na percepciju sljedbenika Muhamedova nauka u cjelini.
U Slavonskom Brodu, iako je pogranična i tranzitna točka, ipak ih nema toliko kao u nekim drugim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Vjerojatno je to glavni razlog zašto se tu neka značajnija „antimigrantska“ reakcija nije razvila ili je ona barem zadržana u diskreciji „četiri zida“. Incidenti, poput govora mržnje iz prosinca 2018., bili su iznimke, ispadi pojedinaca. Štoviše, moglo bi se reći da su Brođani, zbog učestalih nesretnih slučajeva pri prelasku migranata preko Save, razvili i određenu empatiju prema njima. Ovaj je „test“ slavonskobrodska sredina, dakle, „prošla“.
Vrijedi u ovome kontekstu spomenuti tragčan slučaj ubojstva Tomislava Salopeka iz Vrpolja. Vijest o još jednoj nevinoj žrtvi islamskih ekstremista te 2015. zgrozila je sav „normalni“ svijet - uključujući i islamski.
Foto:
Minaret
Wikipedia
- Tada su me „salijetali“ novinari svih većih medija u Hrvatskoj. Bio sam zbunjen, nisam znao zašto su došli k meni, kakve mi veze s tim imamo - kazao je Husret ef. Hasanović, slavonskobrodski imam, istaknuvši da su nasilje, kao i svaki oblik mržnje i projiciranja kolektivne krivnje, u suprotnosti s temeljnim naukom te religije.
- Islam na arapskom znači „mir“. Korijen „slm“ nalazimo i u riječi „selam“, kojom osobi koju njome pozdravljamo želimo mir i najbolje - objasnio je jezgrovito, pridruživši se stotinama drugih islamskih vjerskih službenika u Europi koji su uplašenoj kršćanskoj većini uporno morali objašnjavati da pravi muslimani s ekstremistima suštinski nemaju ništa.
Podsjetimo, uostalom, na notornu činjenicu da su daleko najbrojnije žrtve, primjerice, esktremističkog ISIL-a, upravo muslimani (najviše šijiti, ali i „nepoćudni“ suniti).
Hrvatsko-bošnjački sukob
Drugi, kudikamo teži „ispit“ Brođani su imali devedesetih, za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini. Iako je jednu od najtežih bitaka u svojoj povijesti Slavonski Brod vodio s vojskom Ratka Mladića, muslimanskog krvnika, odnos prema bošnjačkim muslimanima bio je i tu delikatan - velik broj vojnika sudjelovao je u borbama „preko“, značajan dio Bošnjaka iz Hrvatske pridužio se Hrvatskoj vojsci i obrani Hrvatske, na ovo su područje, nakon srpskih ofanziva, pristigle kolone bošnjačkih izbjeglica, a cijelo je vrijeme u vojnom zapovjedništvu HV-a postojala „ekstremnija“ struja, prema Muslimanima ne manje neprijateljski nastrojena nego spomenuti ratni zločinac.
Praksa, a i neka istraživanja, pokazala su da su u osjetljivoj situaciji ipak prevagnuli pozitivni aspekti odnosa dvaju naroda (sudjelovanje Bošnjaka u HV-u, prihvat bošnjačkih izbjeglica, vjerojatno i „zajednički neprijatelj“), dok su ekscesi, iz navedenih razloga, ostali unutar vojne hijerarhije, i to samo jednog njenog dijela.
Brođani su tako, u jeku ratnih strahota, prošli i ovaj važni test, a mi smo priredili još jedan - potaknuti razgovorom sa slavonskobrodskim imamom koji nam je otkrio kako bi volio da i njegova zajednica - poput svih drugih - dobije vlastiti vjerski objekt; posebnu džamiju bez minareta.
Odobravate li izgradnju džamije bez minareta u Slavonskom Brodu?
