Portal SBplus, serijom članaka o „Službama koje život znače", donijet će četiri reportaže o onima koji svakodnevno spašavaju živote svojih sugrađana i požrtvovnim radom daju sve od sebe kako bi katastrofe i nesreće rezultirale što manjim brojem ozlijeđenih i preminulih. Referirajući se i na jednu od najtežih prometnih nesreća posljednjih godina koja se dogodila na autocesti A3 kod Slavonskog Broda i koja je odnijela deset života, razgovarali smo s predstavnicima Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, Opće bolnice „Dr. Josip Benčević", Javne vatrogasne postrojbe Slavonski Brod i Policijske uprave brodsko-posavske.

SLAVONSKI BROD - Upitamo li djecu, ali i neke odrasle, što to točno rade vatrogasci, odgovor će - vjerujemo - biti jednak i glasiti „Gase vatru!", kako im i samo ime govori. No, u današnje su vrijeme oni daleko više od toga - građanima dostavljaju veće količine vode, servisiraju aparate za gašenje požara, pomažu zaglavljenim životinjama, izbavljaju ljude s velikih visina i zastrašujućih dubina. Opis njihova posla, dakle, podugačak je dokument.

- Do prije 20 ili 30 godina, 80 posto našeg posla bili su požari. Omjer se mijenja, sada je više od pola intervencija tehničke prirode - spašavanje s visina, iz dubina, otvaranje stanova, skidanje životinja s drveća, uklanjanje prstenja s ruku,... Tehnologija napreduje, a vatrogasci se nastoje prilagoditi. Dio nije zakonski uređen pa ne znamo tko bi odgovarao kada bi nešto pošlo po zlu. Primjer je hvatanje zmija. Nasreću, na našem području postoji osoba koja to obavlja, no u drugim dijelovima Hrvatske na takve intervencije izlaze vatrogasci, mada ne postoji nitko tko će vatrogasce za takvo što educirati i izdati im certifikat. Širok je spektar poslova vatrogasaca, a dodatno se širi, primjerice, solarnim panelima i električnim automobilima. To nije nešto novo na tržištu, ali je novo za gasiti. Mi moramo na vrijeme naučiti kako gasiti takve stvari. Sami tražimo najbolje rješenje kako odgovoriti, iako bi to trebalo biti regulirano s državne razine. - za SBplus kazao je Ivan Vuleta, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Slavonskog Broda.

Broj intervencija drastično se mijenja iz godine u godinu, a uvelike na njih utječu ekstremni vremenski uvjeti.

- Na broj intervencija utječu klimatske promjene. Posljednjih desetak godina broj godišnjih intervencija se kreće od 250 do 450. Bude li poplava ili suše, to izaziva veće variranje pa onda i broj intervencija značajno raste. - kazao je Vuleta.

No, čak i kada nema intervencija, vatrogasci su itekako zaposleni. Njihov je dan ispunjen rutinskim provjerama, treniranjem i vježbama.

- Svaka minuta u radu vatrogasne postrojbe je regulirana i svaki dan je drugačiji, posebice vezano za održavanje vozila i opreme. Na primjer, ponedjeljak je tehnički dan kada provjeravamo ispravnost opreme u svim vozilima. - otkriva naš sugovornik.

Vatrogasna vozila obično vidimo u jurnjavi gradom, a sudionicima u prometu svoj dolazak signaliziraju svjetlosnim i zvučnim signalima. No, na brzinu kojom će nekomu priskočiti u pomoć najviše utječe period u kojem se intervencija odvija.

- Vrijeme je bitan faktor. Ono što kod nas funkcionira je 60 sekundi od dojave do izlaska iz kruga postrojbe. Svaka dojava se snima. Vozila imaju ugrađeni GPS pa se zna koliko je brzo išlo, gdje se zaustavilo i kojom je trasom putovalo. No, dok smo taj dio kretanja na intervenciju usavršili, na promet ne možemo utjecati. Primjer su dvije intervencije na istom mjestu - hladnjači na Bjelišu - u kratkom periodu. Prvi put intervencija je bila oko 12 sati, dan prije 1. svibnja. Trebalo nam je 16 minuta iz sjedišta postrojbe do lokacije. Pet dana kasnije, na radni dan, u 17 sati, do istog mjesta smo stigli za osam minuta, dakle, za upola manje. Neki građani su savjesni pa se maknu sa ceste, ali bude svega. - opisuje zapovjednik.

Posljednja teška prometna nesreća, s desetero smrtno stradalih putnika kosovskog autobusa, također je testirala spremnost slavonskobrodskih vatrogasaca.

-  JVP je dojavu zaprimila u 6.26, a u 6.27 su dečki već izašli na teren. Na mjesto događaja su došli u 6.35. Dojava je bila nejasna jer je najprije rečeno da autobus gori i da „tu ima svega" pa smo najprije izašli s cisternom. Dolaskom na mjesto događaja utvrdili smo da gori samo dio trave kod auspuha pa smo na intervenciju pozvali i tehničko vozilo koje posjeduje svu opremu za ovakve vrste intervencija. I oni su brzo došli na mjesto događaja. Sveukupno je u intervenciji sudjelovalo 12 vatrogasaca s tri vatrogasna vozila i dva kombi vozila. Sama intervencija trajala je nešto više od pet sati. - otkriva zapovjednik Vuleta.

Nakon što prođe onaj teži dio, smiri se tijelo, a 'razbude' um i emocije. Vatrogasci uvijek moraju biti jaki za druge pa najčešće suzbijaju naknadne reakcije na stravične prizore kojima svjedoče.

- Poslije ovakvih intervencija, normalno je da su svi doživjeli traumu i bili pod stresom. Jučer (op.a., 27. srpnja) smo obavili analizu intervencije i porazgovarali o psihološkom aspektu. Nitko nije zatražio pomoć, misleći možda kako će time pokazati slabost, no mišljenja sam da na državnoj razini treba biti organizirana služba koja će promptno reagirati u ovakvim situacijama, doći na mjesto događaja i procijeniti komu od djelatnika žurnih službi treba pomoć. Oni to sami možda i ne znaju procijeniti. Svatko od njih se, kao i u drugim životnim situacijama, nosi sa stresom na svoj način. Ovakve intervencije nisu česte, ali se događaju. Dugo nije bilo događaja s ovako velikim brojem žrtava, ali znalo je biti zahtjevnijih intervencija kada su osobe pri svijesti, a ukliještene i potrebno ih je izvući bez nanošenja dodatnih ozljeda. - govori Vuleta.

Sam opis jedne takve nesreće dovoljno je uznemirujuć pa je teško pojmiti s kakvim se slikama i stresom nose vatrogasci, ali i svi ostali pripadnici žurnih službi.

- Zahtjevnija intervencija koje se sjećam dogodila se prije dvadesetak godina. Isto je bila nedjelja, rani jutarnji sati. Došlo je do lančanog sudara na autocesti na južnom traku, u kojem su sudjelovali kamion, autobus i desetak osobnih vozila zguranih jedni na druge. Istovremeno je u pet automobila bilo ukliještenih osoba koje su bile pri svijesti. Bilo je i osoba koje su preminule na licu mjesta. Zahtjevno je bilo izvaditi sve te žive osobe, a da im ne nanesemo dodatne povrede. Teško je kada svaki vaš pokret nekomu nanosi neopisivu bol. - kazao je Vuleta.

Ipak, nakon dobro obavljenog posla, ostaje osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti. Odgovor na zadnju tešku situaciju i vatrogasci su procijenili više nego zadovoljavajućim.

- Koordinacija žurnih službi bila je odlična. Olakotna je okolnost bilo vrijeme nastanka događaja. U sedam ujutro je primopredaja službe, tako da smo imali dvadesetak djelatnika na raspolaganju. Poslije svih velikih intervencija, napravimo analizu i promatramo što je dobro, a što nije i što se može popraviti u komunikaciji s drugim službama. Drago nam je što su građani prepoznali naš trud u posljednjoj velikoj nesreći i što su pohvalili sve žurne službe. - zaključio je zapovjednik Postrojbe, Ivan Vuleta.

Vatrogasci su time potvrdili svoj status zaštitnika grada i 'dobrih dečki' na koje građani uvijek mogu računati. Za kraj razgovora poželjeli smo im više svakodnevnih aktivnosti u vatrogasnoj postaji, a što manje izlazaka na teren. Zapovjednik smjene, Tomislav Lončarević, u videozapisu priloženom dolje, ukratko nam je pokazao što se sve nalazi u vatrogasnom vozilu te nas dodatno uvjerio kolika je organiziranost potrebna za adekvatnu i brzu reakciju.