PREZIMENA su ustaljena, neizmjenljiva i nasljedna porodična imena, navodi Hrvatska enciklopedija. Ona se pridružuju osobnom imenu i upućuju na pripadnost i (krvnu) vezu osobe s dotičnom porodicom. U Hrvata su prva prezimena zamjetljiva već u XII. st. u primorskim gradovima kada su imala staleško obilježje. Ipak, prvi masovni nastanak prezimena u Hrvata započinje s vođenjem matice rođenih, vjenčanih, umrlih od XVI. st. Crkvene župe su ih na velikom prostoru počele voditi u XVII. st., a u dijelu Slavonije tek nakon oslobođenja od Turaka u XVIII. st. Razvitak hrvatskih prezimena okončava se tzv. jozefinskim patentom iz 1780. kojim je dvočlana imenska formula (osobno ime i prezime) ozakonjena.

Nositelja deset prezimena ima više (123.815) nego što Grad Rijeka broji stanovnika (107.964), dok bi svi prezimenjaci Matea Kovačića na okupu na „Opus Areni” u Osijeku ostavili praznih 2.459 sjedalica za sve druge gledatelje.

Isti izvor govori kako u hrvatskom jeziku prezimena obično nastaju iz nadimaka: po fizičkim osobinama (Gluščević, Bradić, Debeljak); po zanimanjima, službama i zanatima (Kovač, Popović, Tkalec); po nacionalnom podrijetlu (Arapović, Grčić, Nijemčić); po geografskom podrijetlu (Bošnjak, Posavac, Sarajčić); po nadimcima-titulama (Kraljević, Carević, Begović); po nadimcima od imena životinja (Zec, Gavrančić, Ježić); po biljnim nadimcima (Jablanović, Ružić, Vrbani); po rodbinskim nazivima (Stričević, Babić, Nevistić) itd

Prema Popisu stanovništva 2021. u Hrvatskoj su najbrojnija prezimena: Horvat (21.618), Kovačević (15.160), Babić (12.840), Marić (11.555), Jurić (11.163), Novak (10.794), Kovačić (10.546), Knežević (10.334), Vuković (10.191) i Matić (9.614). Prema tome, nositelja ovih deset prezimena ima više (123.815) nego što Grad Rijeka broji stanovnika (107.964), dok bi svi prezimenjaci Matea Kovačića na okupu na „Opus Areni” u Osijeku ostavili praznih 2.459 sjedalica za sve druge gledatelje.

U Brodsko-posavskoj županiji je stanje ipak drugačije. Najbrojnija su prezimena: Kovačević, Marić, Knežević, Grgić, Marjanović, Babić, Jurić, Blažević, Barišić i Jozić. Napominjemo da nije javno dostupan njihov broj niže od državne razine, no zanimljivo je primijetiti da svih deset ima sufiks -ić, što govori o patronimičkom podrijetlu velikog broja prezimena. U usporedbi s deset godina prije četiri vodeća prezimena su ostala ista, Marjanovići su sa 8. mjesta izbili na 5. s kojeg su istisnuli Babiće na 6., a Blaževiće sa 6. na 8. Jurići su ostali na 7. mjestu, kao i Barišići na 9., dok su Jozići pretekli Opačke na 10. Mjestu.

U Gradu Slavonskom Brodu vodećih deset prezimena su: Marić, Kovačević, Opačak, Mitrović, Jozić, Jerković, Barišić, Stanić, Lovrić i Grgić. U odnosu na deset godina prije tri vodeća prezimena su ostala ista. Najveći skok bilježe Mitrovići (s 8. na 4. mjesto) zbog čega su Jerkoviće potisnuli s 4. na 6., Barišiće sa 6. na 7., a Staniće sa 7. na 8. mjesto. Jozići su ostali 5. Lovrići su zauzeli 9. mjesto pa su Grgiće potisnuli na 10., a Blaževiće izvan vodećih deset prezimena.

Prezime Kovačević još je najzastupljenije na području Grada Nova Gradiška te u općinama Bukovlje i Sibinj. Prezime Živić je najzastupljenije u općinama Donji Andrijevci i Sikirevci, Grgić u Općini Bebrina, Prskalo u Općini Brodski Stupnik, Matošević u Općini Cernik, Marjanović u Općini Davor, Ivanišević u Općini Dragalić, Bukvić u Općini Garčin, Odobašić u Općini Gornja Vrba, Klarić u Općini Gornji Bogićevci, Kokanović u Općini Gundinci, Rašić u Općini Klakar, Didović u Općini Nova Kapela, Tomić u Općini Okučani, Terzić u Općini Oprisavci, Kereković u Općini Oriovac, Mirosavljević u Općini Podcrkavlje, Dautović u Općini Rešetari, Branković u Općini Slavonski Šamac, Matokanović u Općini Stara Gradiška, Šimunović u Općini Staro Petrovo Selo, Ergotić u Općini Velika Kopanica, Strinavić u Općini Vrbje i Zmaić u Općini Vrpolje.