HDZ kao stranka koja obnaša vlast u Hrvatskoj već osam godina svoj je izborni program za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2024. napravila kao spoj "postignuća" i "obećanja". Naime, HDZ je na 69 stranica svoga izbornog programa predstavio neke realizirane projekte i politike svoje vlade zajedno sa mjerama i politikama koje planira provoditi u sljedeće četiri godine. Na posebnoj web stranici kreiranoj za aktualnu izbornu kampanju, pod nazivom zasveizazove.hr, HDZ je istaknuo četiri prioritetne politike za ove parlamentarne izbore. U nastavku donosimo sadržaj tih prioriteta. 

Foto: HDZ

Svi svjedočimo rastućim potrebama za sve oskudnijim energentima, prirodnim resursima i sirovinama ključnima za postizanje veće tehnološke suverenosti i za uspjeh u globalnoj utrci u inovacijama.

Vlada je subvencijama energenata, potporama, rekordnim osiguranim europskim sredstvima za oporavak i otpornost te izgradnjom poslovnog okruženja za inovacije, ulaganja, proizvodnju i izvoz bila oslonac gospodarstvu. S 4,3 % rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zadnjem kvartalu prošle godine ostvarili smo najveći gospodarski rast u Europskoj uniji.

U proteklom mandatu napredovali smo u izgradnji održivije Hrvatske te je Hrvatska danas 12. u svijetu prema ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja. Ne računajući vodnu energiju, u našem smo mandatu izgradili više od 1.350 MW kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ponajprije iz vjetra i sunca. Gotovo smo utrostručili udjel novih obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biogoriva i ostali obnovljivi izvori) u našoj energetskoj potrošnji, s 4,3 na 11,3 TWh. U posljednje tri godine izdana su odobrenja za izgradnju 3,3 GW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. K tomu, Hrvatska je već sada na 5. mjestu u Europskoj uniji po udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje, a na 6. mjestu po udjelu niskougljičnih energija u ukupnoj proizvodnji struje, s preko 80 %, uključujući i naš udjel iz Nuklearne elektrane Krško.

Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je koliko je bilo važno da zahvaljujući LNG terminalu za ukapljeni plin na otoku Krku ne ovisimo o ruskom plinu.

1. Proširit ćemo kapacitete LNG terminala na otoku Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijarda kubnih metara godišnje.
2. Do 2028. godine dva grada će se grijati geotermalnom energijom.
3. Radi smanjenja emisija ugljikovog dioksida koji pridonosi klimatskim promjenama te radi jačanja energetske neovisnosti Hrvatske, povećat ćemo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
4. Ubrzat ćemo izgradnju preostalih centara za gospodarenje otpadom.
5. Povećat ćemo vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 %, na 3,8 milijardi eura, a putem subvencioniranih zajmova i bespovratnih potpora stavit ćemo u funkciju 50 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.
6. Izgradit ćemo pet novih ribarskih luka koje će omogućiti potpunu funkcionalnost iskrcaja ribe na cijeloj obali i hrvatskim otocima.
7. U idućem ćemo mandatu nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije radi povećanja naše energetske neovisnosti i kako bismo osigurali sigurnu opskrbu i jeftiniju energiju kućanstvima i gospodarstvu, a istodobno smanjili emisije CO2, glavnog uzročnika klimatskih promjena.
8. Osigurat ćemo razvoj i zaštitu naše ključne energetske infrastrukture, uključujući otpornost infrastrukture na klimatske promjene, te dovršiti nove kabelske trase za otoke i nove dalekovode.
9. U tu svrhu ćemo dograditi plinovod Zlobin – Bosiljevo, izgraditi plinovod Bosiljevo – Sisak – Kozarac te dograditi plinovod Lučko – Zabok do 2026. godine i tako povećati sigurnost opskrbe srednje i jugoistočne Europe.
10. Nastavit ćemo raditi na uspostavi Južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom.
11. Razvit ćemo, modernizirati i digitalizirati distribucijski elektroenergetski sustav za priključivanje građana i poduzetnika koji samostalno ili preko energetskih zajednica postaju nositeljima energetske tranzicije.

Foto: HDZ

Ključna uporišta za izgradnju uspješne Hrvatske su napredno obrazovanje, znanost i digitalizacija. Želimo li ostati u utrci i biti konkurentni, to znači nužnu prilagodbu sustava obrazovanja i cjeloživotno učenje djece, mladih i radnika za nova zanimanja.

Pokrenuli smo i investicijski ciklus za ulaganja u sve razine obrazovanje – od vrtića do fakulteta – od čak 2,7 milijarda eura. Provodimo reformu strukovnog obrazovanja te smo odredili i 26 regionalnih centara kompetentnosti u ključnim sektorima. Nakon dvadeset godina donijeli smo novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo uskladili sustav visokog obrazovanja i znanosti s potrebama gospodarstva. U našem smo mandatu dodijelili preko 100 tisuća socioekonomskih i STEM stipendija za mlade, a uložili smo i 180 milijuna eura u izgradnju ili obnovu 14 studentskih domova diljem Hrvatske, od čega je 11 novoizgrađenih. Udvostručili smo minimalnu studentsku satnicu s 2 na 5,25 eura.

1. Povećat ćemo broj učenika u gimnazijskim programima, što je preduvjet jačanju sveučilišnog visokog obrazovanja.
2. Programima cjeloživotnog obrazovanja osigurat ćemo da pojedinci budu spremni za izazove suvremenog društva i tržišta rada te da kontinuirano unaprjeđuju svoje vještine i znanja tijekom cijeloga života.
3. Kako bi se povećala atraktivnost Hrvatske za privlačenje velikih stranih kompanija ili sjedišta europskih agencija, u čemu je preduvjet mogućnost školovanja djece u međunarodnoj školi, pokrenut ćemo postupak za otvaranje Europske škole u Zagrebu.
4. Poboljšanjem digitalne nastavne infrastrukture, osnaživanjem digitalne kompetencije nastavnika za poučavanje te potpunom uspostavom digitalnog registra diploma unaprijedit ćemo kvalitetu visokog obrazovanja, za što ćemo do 2026. godine uložiti 84 milijuna eura.
5. Poticat ćemo mobilnost studenata i profesora, međunarodnu suradnju sveučilišta te pokretanje združenih studija preko alijansi europskih sveučilišta.
6. Povećat ćemo minimalnu studentski satnicu na 7,81 eura i redefinirati uvjete obavljanja studentskih poslova čime ćemo omogućiti studentima priznavanje njihova rada u staž mirovinskog osiguranja.
7. Nastavit ćemo s ulaganjem u izgradnju nove infrastrukture studentskih domova i modernizaciju postojeće, što će većem broju studenata osigurati smještaj u studentskom domu.
8. Radit ćemo na kvalitetnom obrazovanju te na ekonomskom osamostaljivanju mladih, uključujući njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme koje je ključ njihove financijske stabilnosti i kreditne sposobnosti.

Obitelj je temeljna jedinica hrvatskog društva i vrijednost koju njegujemo u svim javnim politikama. Budućnost Hrvatske su naša djeca, a potpora obiteljima i demografska obnova naš strateški prioritet. U proteklih osam godina udvostručili smo obuhvat djece i obitelji koje primaju dječji doplatak. Izmjenama Zakona osigurali smo da 271 tisuća obitelji s 512 tisuća djece bude obuhvaćeno doplatkom za djecu, što je dvije trećine sve djece u Hrvatskoj. Utrostručili smo roditeljsku naknadu na gotovo tisuću eura te povećavali materijalna prava različitih skupina roditelja. Uveli smo očinski dopust, a kroz pojedine mjere porezne, demografske i druge politike jačamo svakog člana obitelj. Donijeli smo Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine koja predstavlja okvir za demografsku obnovu Hrvatske.

1. Poticali smo ravnopravnost žena u svim segmentima društva uz postizanje ravnoteže poslovnog i privatnog života. To ćemo nastaviti činiti i u idućem mandatu.
2. Za svako rođeno dijete, majke će dobiti godinu dana mirovinskog staža, za snižavanje dobne granice i za izračun mirovine.
3. Udvostručit ćemo jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete.
4. Povećat ćemo novčane naknade za korištenje prava na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
5. Povećat ćemo naknade za nezaposlene korisnike i korisnike izvan sustava rada (nezaposlene majke).
6. Nastavit ćemo pružati bezrezervnu podršku roditeljstvu, i majkama i očevima kojima ćemo udvostručiti dane očinskog dopusta.

Foto: HDZ

Mirovine nisu mirovale ni posljednjih osam godina. S ciljem da hrvatskim umirovljenicima i starijim sugrađanima osiguramo dostojanstvenu i mirnu starost, dodatno smo unaprijedili mirovinski sustav i osigurali im znatno veća primanja. Ukinuli smo plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 % kao i krizne mjere za umirovljenike koji su ostvarili mirovinu prema posebnim propisima, njih 96 tisuća. Uvedena je nacionalna naknada za starije osobe, a njen iznos je podignut na 150 eura. Umirovljenicima je naša Vlada usmjerila i osam paketa pomoći vrijednih 536 milijuna eura.

Prije četiri godine najavili smo rast mirovina od 10 % do 2024. godine, a one su rasle 63 % te danas prosječna mirovina iznosi 560 eura. Najniže mirovine povećali smo za čak 68 %, njih preko 220 tisuća, a obiteljske mirovine za 10 %.

Mirovine neće mirovati ni u budućnosti.

1. Do kraja mandata ćemo dodatno povećati mirovine za 30 %.
2. Time će prosječna sveukupna mirovina doseći najmanje 750 €.
3. Potrebno je istaknuti da će umirovljenici koji imaju više od trideset pet godina staža, odnosno više od četrdeset godina staža, kroz par godina imati mirovine oko 950 eura, odnosno 1.100 eura.
4. Vodeći računa o prethodnim uplatama u mirovinski sustav, uvest ćemo i dodatak  za umirovljenike.
5. Nastavit ćemo poticati dobrovoljni dulji ostanak u svijetu rada nakon 65. godine putem unaprijeđenog modela povećanja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, tzv. bonifikacije.
6. Izmjenama zakona omogućit ćemo rad na pola radnog vremena i umirovljenim obrtnicima, a drugim samostalnim obveznicima uplate doprinosa uz istovremenu isplatu mirovine kako bismo što većem broju naših umirovljenika omogućili ostvarivanje dodatnog prihoda. Izmijenit ćemo model usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast potrošačkih cijena kako bi omjeri bili povoljniji za građane.
7. I dalje ćemo ulagati u Centre za starije osobe i u razvoj izvaninstitucijskih usluga za starije.
8. Briga za starije ostaje prioritetna u našoj politici.