SLAVONSKI BROD - „Ne trebaju nam kontejneri, oni su prazni jer ih penzioneri prazne. Moramo dignuti svoj glas. Mediji trebaju nama dati šansu da kažemo što mislimo. Šaljemo apel Vladi i Županiji neka nešto poduzmu u vezi najugroženijeg dijela pučanstva Brodsko-posavske županije pa i cijele Hrvatske." - tim je zaključnim riječima slavonskobrodski umirovljenik Antun Cindrić, iz malobrojne publike, 'blagoslovio' današnju konferenciju za medije na temu „Obiteljske mirovine u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske" u organizaciji županijskog i gradskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika.

Sudonici konferencije, osvrnuli su se pritom i na najavu uvođenja takozvanih nacionalnih mirovina koje smatraju 'kupovinom glasova starijih građana'. 

- Kao što svi znamo, hrvatski je mirovinski sustav postao tema oko koje se lome koplja i predmet skupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. U zemlji u kojoj se malo raspravlja o bitnim temama, rasprava o mirovinskom sustavu, pravo je osvježenje. Hrvatska stranka umirovljenika ima marljive rezultate djelovanja u posljednjih petnaest godina. Izborili smo se za povrat duga umirovljenicima, ukidanje povlaštenih mirovina saborskim zastupnicima, članovima Vlade i ustavnim sudcima, uveli smo dodatak na mirovinu od četiri do 27 posto, omogućili punu mirovinu bez penalizacije sa 41 godinom staža i 60 godina starosti. Ukupno su naše mjere umirovljenicima priskrbile oko šezdeset milijardi kuna. Takvi rezultati obavezuju da zauzmemo aktivnu ulogu u raspravama o budućem mirovinskom sustavu. Nažalost, hrvatsko je društvo i tu podijeljeno. Vlada je na čelu one Hrvatske koja ne cijeni rad niti mirovinu proizašlu iz njega. Predlažu 'nacionalne mirovine' koje bi dobivali svi, bez obzira na uplatu doprinosa i radni staž. Nemamo ništa protiv da naši stariji sugrađani dobiju takvu pomoć od države, ali to se ne može zvati mirovina i ne može se isplaćivati iz mirovinskog sustava u koji su građani, sa svojim supružnicima, uplaćivali novac čitav svoj radni vijek. Dosta nam je predizbornih dijeljenja privilegija. Vlada kupuje glasove starijih na najbeskrupulozniji način. - oštro je poručio Ivan Perić, predsjednik Županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika Brodsko-posavske županije, naglasivši kako je uplata doprinosa temelj mirovinskog sustava.

Današnjom konferencijom Hrvatska stranka umirovljenika željela je, putem medija, pozvati svoje članove, ali i sve umirovljenike, neka se zajedno s njima izbore za „cilj koji će ispraviti brojne nepravde" - uvođenje obiteljske mirovine, odnosno, promjenu dugogodišnjeg sustava nasljeđivanja mirovina bračnog druga.

- Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj supružnik ne može naslijediti dio mirovine preminulog bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno i sukladno potrebama naših ljudi, a posebno nije u skladu s pravednosti u koju se kune naša politička elita. Za nas je prioritet mirovinskog sustava pravednije uređenje obiteljskih mirovina. Uz vlastitu mirovinu, bračni drug mora imati pravo na dio mirovine preminulog supružnika. Vrlo često se radi o bračnim parovima koji su, zajedno, skupili više od 70 godina radnog staža. Plaćali su doprinose, a kada jedan od njih premine brzo nakon odlaska u mirovinu i desetljeća uplate u mirovinske fondove, država onom drugom taj dio ne priznaje. Tako preživjeli bračni drug tone u siromaštvo jer znamo kako žive umirovljenici samci sa samo jednim primanjem. - poručio je Mladen Šprajc, predsjednik Gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika Slavonski Brod.

Kako država 'vara' umirovljenike te im maže oči mizernim povećanjima, da bi im potom uzela duplo, opisali su danas organizatori konferencije, kako bi, na jasnom primjeru (nažalost, tek 'jednom od') pokazali svoje probleme. 

- Umirovljenička je problematika široka i o njoj se puno može pričati. No, uzmimo primjer dopunskog zdravstvenog osiguranja. Svakim 'usklađivanjem mirovina', umirovljenici, zapravo, gube. Zbog povećanja od 20 ili 30 kuna, izgube pravo na dopunsko osiguranje koje košta osamdeset kuna. Tko to ne osjeti, ne razumije. Na tom je vidljivo kako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava stvari mora definirati drukčije. Osim toga, umirovljenici su sve više diskriminirani. Imamo par gradova na Jadranu gdje im se ograničava kretanje u vlastitoj državi. Idu autobusom na izlete i zabrani im se ulazak u grad ili se za to traži tisuću kuna takse. Imamo Nacionalno vijeće za umirovljenike s kojim se Vlada i Ministarstvo ne sastaju po godinu i pol do dvije godine, a tamo sjede stručni i iskusni ljudi koji bi zajedno mogli donositi bolje zakone i odluke. - dodao je predsjednik Županijske organizacije Stranke umirovljenika, Vinko Kuzmić.

Za kraj su još jednom istaknuli koliko su, posebice umirovljenici slavonskih županija, pogođeni siromaštvom. 

- Sadašnji model jedna je od najvećih nepravdi mirovinskog sustava. Nakon smrti partnera, onaj drugi odmah pada u zonu siromaštva. Prosječna mirovina tih korisnika iznos 2004 kune, što daje udio od 31 posto prosječne plaće. Sadašnji sistem nasljeđivanja 70 posto mirovine preminulog partnera, ne daje socijalnu sigurnost umirovljeniku-samcu, posebice iz razloga što se tu radi o 93 posto žena. Sindikat već godinama traži promjenu modela koji bi, ovisno o imovinsko prihodovnom statusu pojedinca, osigurao stjecanje mirovine preminulog druga. Nacionalna bi mirovina trebala biti državna naknada za starije osobe, kao i u drugim europskim zemljama. Sindikat se zalaže da se to ne zove mirovina, nego nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina. S tim da ta naknada ide onima koji nikada nisu radili, to se najviše odnosi na domaćice, dakle, opet žene. Najniža mirovina trebala bi se onda povećati za te iznose jer je nepravedno da oni koji su radili 15 godina imaju jednaka primanja kao i oni koji nisu nikada radili. Znamo da već sada socijalna pomoć mnogima iznosi 1200 kuna, a naši umirovljenici u Brodsko-posavskoj županiji, njih oko 40 posto, imaju niže mirovine od toga. - kazao je Stjepan Rakitić, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Najupečatljiviji je dojam, svakako, ostavio umirovljenik s početka priče koji je grubo, ali jasno, opisao kako žive umirovljenici Slavonskog Broda. Mnogi od njih teško bi preživjeli bez pomoći obitelji ili, čak, susjeda, a oni kojima nema tko pružiti ruku, često liježu gladni... nakon tolikih godina mukotrpnog rada i žrtvovanja za 'sustav'.