SLAVONSKI BROD/ZAGREB - Obrt i obrtništvo je dio gospodarstva od kojeg se očekuje utjecaj na gospodarski rast te povećanje zapošljavanja i samozapošljavanja u Republici Hrvatskoj. Obrtnici kao što su vodoinstalateri, krojači, električari, keramičari, stolari …danas se u Hrvatskoj teško pronalaze, za poslove zamjene slavine, servisa plinskog bojlera ili čišćenja dimnjaka danas je gotovo nemoguće pronaći stručnu osobu što  je posljedica nekontroliranog iseljavanja stručnih radnika iz Hrvatske.

U takvim okolnostima u četvrtak se u Hrvatskom saboru raspravljalo o Zakonu o obrtu. U ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata govorio je saborski zastupnik Davor Vlaović, koji je istaknuo kako su upravo obrtnici važna karika u gospodarskom razvoju Hrvatske jer su, kako je naglasio, u kriznim godinama upravo oni bili kičma koja je osiguravala stabilnost. "U Hrvatskoj  je registrirano više od 86.000 obrtnika koji čine više od 40% svih gospodarstvenika. Kao takvi zaslužuju posebnu brigu." kazao je Vlaović te se osvrnuo na obrazovanje obrtnika što je i jedan od ključnih razloga donošenja Zakona uz potrebu ukidanja administrativnih opterećenja obrtnicima što bi trebalo dovesti do stabilizacije broja obrta i obrtnika.

„Važan čimbenik za postizanje stabilnosti je Obrtnička komora koju treba osnažiti i dati joj alate da može biti pravi servis obrtnicima kako bi s terena stizalo što manje primjedbi na njen rad, a ima ih, obrtnici često imaju dojam kako je jedina uloga Komore naplata članarine. Predloženi  Zakon trebao bi pomoći stvaranju tima obrtnika i Komore." rekao je te dodao kako je važno povezivanje s ciljem pravilnog planiranja obrazovnih programa koji imaju zadatak osigurati dostatan broj kvalificiranih radnika što je u interesu i ostalih gospodarskih subjekata odnosno malih i srednjih poduzetnika. Naglasio je važnost učitelja, profesora i nastavnika u tom procesu, koji su nažalost danas zapostavljeni sa sramotno niskim i ispodprosječnim primanjima.

„Očekujemo da nositelji dualnog sustava obrazovanja budu i profesori u industrijskim i obrtničkim školama, oni to i jesu, zato njihov rad treba pravilno vrednovati kroz osobne dohotke, jedino tako će biti motivirani i odgajati će motivirane radnike i buduće obrtnike." - naglasio je Vlaović istaknuvši ovom prigodom i važnost ukidanja administrativnih i ostalih prepreka koje  sputavaju obrtnike te oni nerado na naukovanje uzimaju srednjoškolce, mada znaju da je to jedini pravi način za obrazovanje kvalitetnog radnika, kasnije i majstora. Apelirao je na roditelje i društvenu zajednicu koji bi mogli zajedničkim nastojanjem mladima na prihvatljiv način prezentirati obrtnička zanimanja i na taj način povećati upis učenika u obrtničke škole. Pozvao je na strateško  promišljanje kod donošenja odluka o odobravanju obrazovnih programa i planiranje edukcija u bijelim ali i novim, zelenim zanimanjima kao što su zaštita okoliša, energetska učinkovitost te zanimanja vezana za klimatske promjene.

Spomenuo je problem sveprisutne korupcije u Hrvatskoj prilikom raspisivanja javnih poslova gdje obrtnici kao pojedinci nemaju nikakve šanse, posebice ako nisu stranački umreženi s vladajućima. „Poseban problem obrtnika je neplaćanje, obrtnici nerijetko obave kvalitetno posao kao podizvođači, ali ne mogu naplatiti jer novac sjeda na račune onih koji su poslove ugovorili.", kazao je stavivši u raspravi poseban naglasak na majstore i majstorske ispite te zatražio javnu objavu svih majstora po zanimanjima kako bi se uspostavila lakša komunikaciji između majstora i građana kojima su majstorske usluge potrebne. Vlaović je u ime HSS-a zatražio priznavanje majstorskog ispita s pet godina rada u struci i mogućnost samostalnog otvaranja obrta jer više staža se ne traži niti za top menadžere u državnim tvrtkama.

Zaključio je raspravu riječima: „U Brodsko-posavskoj županiji imamo 2.176 obrta s preko 3.800 zaposlenih, nekada je bilo do 2.600 obrta. Što se dogodilo, tko je kriv? Sigurno i zakonodavni okvir i provedba zakona koji su često na štetu obrtnika. Doradom ovog Zakona to možemo promijeniti."