SLAVONSKI BROD - Klimatske promjene uzrokovane izravnim čovjekovim utjecajem događaju se brže nego li su znanstvenici u najcrnjim scenarijima predviđali, učinci su vidljivi ne samo na Grenlandu nego na svim dijelovima Zemlje. Saborski zastupnici su o klimatskom promjenama raspravljali u srijedu, 25. rujna, a u ime zastupnika Kluba HSS-a i Demokrata govorio je Davor Vlaović rekavši da su predloženi zakoni nužnost ukoliko želimo da se život, kakav poznajemo, na Zemlji nastavi jer zaštita zraka kao jedne od najvažnijih sastavnica okoliša je nužnost, a nemilosrdnim ispuštanjem štetnih tvari ga mijenjamo što ima nesagledive posljedice na život.

Gradovima treba pomoć s državne razine

„Zbog enormne emisije stakleničkih plinova klima se mijenja, dobro je da su se djeca organizirala diljem svijeta i upozoravaju nas koji odlučujemo o njihovim i budućnosti Zemlje da moramo hitno donijeti prave odluke. Nažalost sporo reagiramo i kasnimo s konkretnim reakcijama na klimatske promjene. Prespori smo i premlako reagiramo." kazao je Vlaović izrazivši nezadovoljstvo načinom hrvatske reakcija jer kaže donošenje zakonodavnog okvira prije Akcijskog plana i imenovanja Savjeta za klimatske promjene siguran je put za kašnjenje i kaskanje za naprednijima kao što je Njemačka koja je svojim gospodarstvenicima i građanima dala konkretne smjernice što i kako činiti.

„Mali smo i ne možemo puno utjecati na globalne svjetske tokove, ali možemo voditi brigu o samima sebi. Naši gospodarstvenici su sami održali stručni skup o klimatskim promjenama i načinu kako će klimatske promjene utjecati na budućnost poljoprivrede do 2050. Upozoravaju na pad poljoprivredne proizvodnje do 10%. Mi već sad imamo veliki pad proizvodnje u poljoprivredi zbog lošeg poljoprivrednog zakonodavstva, a utjecaj klimatskih promjena kao što su erozija, povećanja temperature i suša tek slijedi. Sve to će zasigurno uzrokovati i promjene sjetvenog plana i promjenu uzgajanih kultura. Već nam se događaju novi štetnici, nove bolesti. Imamo  resurse, treba upotrijebiti znanje i ne dopustiti da u Hrvatskoj ostanemo gladni."

Vlaović je upozorio na planiranje u gospodarstvu jer 40% električne energije Hrvatska dobiva iz hidropotencijala, a promjene vodnog režime uzrokovane klimatskim promjenama mogu znatno utjecati na daljnju razinu proizvodnje, te zaključio da se treba okrenuti obnovljivim izvorima kao što je vjetar, sunce ili biomasa kao biljni ostatak u poljoprivredi. Pozvao je na bržu realizaciju projekta izgradnje retencija za što postoje osigurana sredstva iz EU fondova, a iste bi spriječile poplave uzrokovane bujicama koje se događaju sve češće od Zagreba, Zadra do Okučana, Cernika i Stare Gradiške u Brodsko-posavskoj županiji.

 „Zakon o zaštiti zraka nam treba. Zagreb, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod nemaju zrak prve kategorije tijekom cijele godine. To se konstatira i ništa se ne čini. Novim zakonom delegiramo poslove i odgovornosti prema jedinicama lokane i regionalne samouprave, gradovima i županijama koji moraju napraviti akcijske planove, ali im s druge strane ne dajemo alate. Samo u Slavonskom Brodu je više od 5.000 obiteljskih domaćinstava koja bi trebala promijeniti energent za grijanje i s drva prijeći na ekološki prihvatljiviji energent sami financijski to ne mogu podnijeti. Hoće li država reagirati i pomoći građanima Slavonskog Broda da dobiju povlaštene cijene plina i subvenciju za prelazak na ekološkiji energent s manjom emisijom stakleničkih plinova. Odgovora nema. Gradovima treba pomoć s državne razine" - poručio je Vlaović.

Što govore brojke?

Upravo na potrebu prelaska na ekološki prihvatljiviji energent, što plin definitivno jeste, upozoravao je i Grad Slavonski Brod u svojim zahtjevima koji su išli u istom smjeru kao i Vlaovićevi. Tražilo se utvrđivanje posebnog statusa građana Slavonskog Broda u nizu javnih natječaja vezanih uz energetsku obnovu. Kada bi se Brođani  našli u kategoriji onih kojima se iz EU fondova obnova fasada i zamjena starih ložišta na kruta goriva s prirodnim plinom, sufinancira s 85 do 100 posto ukupnih izdataka - sigurno bi ih se daleko više odlučilo na taj korak, a time bismo postigli i smanjenje emisije lebdećih čestica u zraku. 

Upravo podatci Hrvatske agencije za zaštitu i okoliš pokazuju kako, od trenutka od kada Rafinerija u susjednom Brodu ne radi, koncentracija sumporovodika je od 0,1 do 0,4 za razliku od graničnih sedam mikrograma po kubnom metru. No, u isto vrijeme lebdeće čestice (PM2,5) idu i do 26 mikrograma po kubnom metru. Dolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja budu i daleko veće koncentracije što je jasan pokazatelj da se dobar dio krivaca za loš zrak u Slavonskom Brodu krije u prevelikom prometu i ekonomskom siromaštvu zbog kojeg sve veći broj građana, pa čak i onih koji su ranije imali plin, sada prelazi na grijanje na drva. Zahtjevi slani do sada za pomoć od strane države u dijelu u kojem može učiniti iskorak nisu urodili plodom. Koliko će ponovno apostrofiranje problema sa saborske govornice donijeti rezultata valja pričekati.

Osim o zraku Vlaović je progovorio i o drugoj temi koja izravno pogađa žitelje Brodsko-posavske županije. U dijelu rasprave koji se odnosio na Zakon o zaštiti zraka pozvao na jačanje uloge Državnog hidrometeorološkog zavoda kao i financijsko i kadrovsko osnaživanje. Rekao je također da interakcija mora biti obostrana i da DHZM ukoliko želi podršku države i građana mora provoditi hrvatske zakone posebice onaj o zaštiti od tuče i nabaviti dovoljan broj protugradnih raketa kako hrvatske njive ne bi i u 2020. bile uništene ledom i nevremenom prije berbe kombajnima.