´Iako sam oduvijek imao veliku želju baviti se znanošću te sam u svijet istraživanja zakoračio već na trećoj godini studija u Splitu, a kasnije i dobio priliku za nastavak akademske karijere u Zagrebu, prevagnula je moja želja za društvenim angažmanom.´
SERIJU članaka „Kako su mladi ostali na selu - Primjeri društvenog angažmana mladih u Brodsko-posavskoj županiji”, nakon uvodne najave, započinjemo razgovorom s načelnikom Općine Garčin, mladim Josipom Vidakovićem. Razgovarali smo o razlozima njegovog povratka u Zadubravlje nakon studiranja u Splitu i rada u Zagrebu, motivima za bavljenjem politikom, dosadašnjem iskustvu vođenja općine te daljnjim ambicijama i planovima na području Općine Garčin.
Josip Vidaković je trenutačno drugi najmlađi načelnik u Brodsko-posavskoj županiji. Na tom mjestu zamijenio je dugogodišnjeg načelnika Matu Grgića (HDZ) nakon što je u drugom krugu ovogodišnjih lokalnih izbora pobijedio Irenu Katalinić iz redova HDZ-a.
Rođen je 20. ožujka 1997. u Slavonskom Brodu. Nakon završene Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti, upisuje studij biologije i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je i stekao akademsku titulu magistra edukacije biologije i kemije završetkom. Prije nego što je postao načelnik Općine Garčin radio je kao asistent na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu u Zagrebu te kao edukacijski rehabilitator.
1. Nakon završetka studija, bili ste zaposleni na Sveučilištu u Zagrebu. Zašto ste se ipak odlučili vratiti u Brodsko-posavsku županiju, odnosno u rodno Zadubravlje?
Načelnik Općine Garčin, Josip Vidaković
PLUSportal arhiva
Iako sam oduvijek imao veliku želju baviti se znanošću te sam u svijet istraživanja zakoračio već na trećoj godini studija u Splitu, a kasnije i dobio priliku za nastavak akademske karijere u Zagrebu, prevagnula je moja želja za društvenim angažmanom. Zadubravlje i Brodsko-posavska županija moj su dom i mjesto iz kojeg potječem, a upravo ovdje želim stvarati bolju budućnost. Vjerujem da ovaj prelijepi kraj ima ogroman potencijal i smatram da je moja odgovornost i želja doprinijeti da ljudi ostanu ovdje, umjesto da ga napuštaju.
2. Iako je i tijekom studija bilo jasno da imate želju za društvenim angažmanom, kako je zapravo došlo do pokretanja udruge „ZA BOLJE SUTRA“, a potom i osnivanja istoimene političke stranke?
Tako je, već tijekom studija sudjelovao sam u studentsko-poduzetničkom inkubatoru, gdje smo kroz udrugu koju smo osnovali razvijali socijalni projekt sa ciljem da STEM radionice približimo djeci u ruralnim dijelovima Dalmacije. Uz to, sudjelovao sam i u organizaciji nekoliko okruglih stolova na različite teme kako bismo pronašli odgovore i smjernice za važna društvena pitanja.
Osnivanje udruge „ZA BOLJE SUTRA“ bio je prirodan nastavak tog angažmana, ovaj put u mom rodnom kraju. S grupom entuzijasta provodili smo razne projekte, posebno vezane uz poljoprivredu i demografiju, a trenutačno pripremamo i neke nove inicijative. No, kroz rad Udruge ubrzo smo shvatili koliko je teško ostvariti stvarne promjene isključivo kroz civilni sektor. Koliko god želja bila velika, napredak je išao sporo i nailazili smo na brojne prepreke. Zato smo zaključili da je jedini način za istinske promjene - ulazak u politiku. Tako je nastala stranka „BOLJE SUTRA - NEZAVISNA LISTA”, u kojoj su okosnicu činili mladi ljudi željni promjena. Ime smo odabrali kako bismo zadržali prepoznatljivost stečenu kroz rad Udruge, ali i naglasili svoju političku neovisnost.
3. Sve navedeno vezano je i za Vašu kandidaturu za načelnika Općine Garčin, što ste i postali pobijedivši 1. lipnja 2025. u 2. krugu lokalnih izbora protukandidatkinju Irenu Katalinić iz redova HDZ-a. Zašto ste se odvažili baviti politikom, koja je često okarakterizirana kao prljav posao, povezan s korupcijom, ucjenama, prijetnjama, podmetanjima i drugim nečasnim radnjama, zbog čega mnogi od nje zaziru?
Jednostavno, sve je krenulo od ljudi oko mene. Sve više njih nagovaralo me da se kandidiram jer su u meni vidjeli osobu koja može donijeti promjene. To su ljudi koji me dobro poznaju i očito su smatrali da sam najbolji izbor za tu odgovornu funkciju. U konačnici, i sami birači su to potvrdili na lokalnim izborima, kada sam dobio njihovo povjerenje i postao načelnik.
Odlučio sam se baviti politikom upravo zato da uvedem promjene o kojima sam ranije govorio i da život u našoj općini učinimo boljim. Vjerujem u ogroman potencijal našeg kraja, a uz tim entuzijastičnih i poštenih volontera koji me okružuju, siguran sam da možemo puno toga ostvariti.
Također, želja mi je promijeniti percepciju o politici - pokazati da ona ne mora biti „prljav posao“, nego da može biti sredstvo za razvoj i napredak. Želim potaknuti i druge, posebno mlade ljude, da se uključe jer politika, sviđalo nam se to ili ne, kroji naše živote. Ako u njoj budu pošteni i odgovorni ljudi, onda će i rezultati biti drugačiji.
4. Možete li nakon dosadašnjih približno 100 dana svojeg mandata ukratko opisati kako je to biti načelnik općine s 28 godina? Kako su na to reagirali mještani? S jedne strane, postoji li skepsa i nepovjerenje među starijim mještanima? S druge strane, kako je Vaša pobjeda na lokalnim izborima utjecala na druge mlade u Općini Garčin?
Moram priznati da se mnogi izvan naše općine iznenade kada čuju da sam s 28 godina postao načelnik. Nakon nepunih 100 dana mogu reći da je to vrlo izazovna i odgovorna funkcija koja traži puno energije i vremena jer praktički nema radnog vremena. Upravo tu vidim svoju prednost - mladost, entuzijazam i ambiciju s kojima pristupam ovom povjerenom mi zadatku.
Kod nas se polako vidi trend mlađih načelnika, a meni je inspirativan primjer Josipa Budimira koji je postao gradonačelnik sa svega 25 godina. Nisam osjetio skepsu starijih mještana - naprotiv, često ističu da je dobro što općinu vodi mlada osoba i podsjećaju da „na mladima svijet ostaje“.
Drago mi je i što se sve više mladih u našoj općini aktivira - kroz sport, kulturu i druge oblike društvenog angažmana. Često mi prilaze s vlastitim idejama i inicijativama koje prije nisu postojale, što mi je najveća potvrda da izborna pobjeda nije bila samo moja, nego i pobjeda novih generacija.
5. Kakav je Vaš entuzijazam danas oko daljnjeg razvoja Općine Garčin u odnosu na razdoblje predizborne kampanje? Je li realnost svakodnevnog vođenja općine utjecala na prvotne ambicije?
Entuzijazam mi je i dalje jednako snažan kao i u predizbornoj kampanji, što se najbolje vidi po vremenu i energiji koje svakodnevno ulažem u ovaj posao - ljudi oko mene to dobro prepoznaju. Moram priznati da sam zbog toga ponešto zapostavio privatni život i prijatelje, ali svjestan sam da je tako dok se stvari ne poslože. Naravno, naišao sam i na određene probleme koji su usporili tempo, no to nije umanjilo moju motivaciju. Zahvalan sam pravnicima, odvjetnicima te kolegama pročelnicima i načelnicima iz drugih općina i gradova na savjetima i pomoći koju mi pružaju. Svakodnevno vođenje općine nije umanjilo moje prvotne ambicije - one su i dalje velike, jer vjerujem da Općina Garčin ima potencijal za značajan iskorak i razvoj.
6. Općina Garčin izgubila je u međupopisnom razdoblju 2011.-2021. Približno petinu stanovništva (17,5 %). Što konkretno namjeravate poduzeti kako bi mladi ostali živjeti na području Općine Garčin?
Istina je da je Općina Garčin u međupopisnom razdoblju izgubila gotovo petinu stanovništva i tom problemu pristupam s velikom ozbiljnošću i odgovornošću. Kao što sam naglašavao u kampanji, mladima su ključna dva pitanja - stanovanje i posao. Stambeno pitanje planiramo rješavati kroz povećanje naknada za stambeno zbrinjavanje te dodjelu zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća. Paralelno, radimo na otvaranju novih radnih mjesta kroz pokretanje industrijske zone, a već smo ostvarili i prve kontakte u tom smjeru.
Uz to, planiramo povećati kapacitete vrtića, što će dodatno olakšati život obiteljima i biti motiv više da mladi ostanu ili se dosele u našu općinu.
7. Na kraju, u pokušaju da motivirate i druge mlade da se kandidiraju na lokalnim izborima 2029., kako biste iz dosadašnjeg iskustva opisali idealnog načelnika ili načelnicu neke općine u Hrvatskoj? Koje bi bile prijeko potrebne osobine i sposobnosti za obnašanje funkcije lokalnog čelnika?
Prije svega, smatram da je prerano govoriti o „idealnom“ načelniku ili načelnici, jer svaka općina ima svoje specifičnosti. Ipak, najvažnije osobine su ambicija i entuzijazam za rad u korist cijele zajednice, spremnost na odricanja i svijest o velikoj odgovornosti koju ta funkcija nosi. Osim toga, važno je i s kim se okruži - kvalitetan tim ključan je za ostvarenje bilo kakvih promjena. Mladima bih poručio da je vrijeme da se aktiviraju i preuzmu odgovornost za državu i zajednicu u kojoj žele živjeti. Ne možemo očekivati da sve bude „na gotovo“ i žaliti se što ne valja - mladi su oduvijek bili pokretači društvenih promjena i tako treba biti i danas.
Mnogi mladi već su napravili velike promjene u svojim sredinama i dokazali da je to moguće. Želim im poručiti da ću biti podrška svakome tko se odluči za takav pothvat i preuzme odgovornost za svoju zajednicu. Sada je trenutak da zajedno stvorimo bolje sutra - za nas, naše općine i buduće generacije. Vrijeme je da se mladost pokaže i preuzme vodstvo.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva, u Hrvatskoj je 2011. godine bila 794.901 mlada osoba dobi od 15 do 29 godina, dok ih je 2021. bilo 611.604 ili 23,1 % manje. Istodobno, ukupan broj stanovnika čitave Hrvatske smanjio se za 9,6 %.
U Brodsko-posavskoj županiji mladih u toj dobi je bilo 31.487 u 2011., dok njih 22.152 u 2021. ili 29,6 % manje. Ukupan broj stanovnika županije u istom se razdoblju smanjio za 26,3 %.
U Općini Garčin mladih u toj dobi je bilo 995 u 2011., dok njih 686 u 2021. ili 31,1 % manje. Ukupan broj stanovnika općine u istom se razdoblju smanjio za 17,5 %.
Tekst financira Agencija za elektroničke medije, u sklopu Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
